Stres je tjelesni odgovor na izazovnu ili zahtjevnu situaciju. Kada osjećate stres, vaše tijelo otpušta određene hormone koji djeluju kao kemijske signalne tvari. Ovi hormoni pripremaju vaše tijelo na suočavanje s izazovima u vašem okruženju. Tijekom odgovora na stres, tijelo se priprema za bijeg ili borbu, povećavajući otkucaje srca, brzinu disanja i krvni tlak.

Kratkoročni i dugoročni stres

Stres nije uvijek loš. U malim dozama, stres može pomoći u izvršavanju zadataka ili spriječiti ozljede. Međutim, ljudi različito reagiraju na stres, pa ono što za vas predstavlja stres, drugoj je osobi normalna situacija.

Stres može biti kratkoročna reakcija na nešto što se događa samo nekoliko puta ili dugoročna reakcija na nešto što se ponavlja. Naša tijela obično mogu podnijeti kratkoročni stres bez dugoročnih posljedica, ali dugotrajni ili kronični stres može izazvati zdravstvene probleme, kako fizičke tako i mentalne.

Prepoznavanje simptoma stresa

Prvi korak u upravljanju stresom je prepoznavanje simptoma. Međutim, prepoznavanje simptoma stresa može biti teže nego što mislite. Mnogi od nas su toliko naviknuti na stres da ga ne prepoznajemo dok ne postanemo bolesni.

Emocionalni simptomi stresa

Mentalni simptomi emocionalnog stresa uključuju:

• Osjećaj prekomjerne emocionalnosti, poput ljutnje, tuge ili nervoze
• Osjećaj tjeskobe, preopterećenosti, nervoze ili napetosti
• Osjećaj tuge ili depresije
• Osjećaj nemira
• Problemi s praćenjem ili pamćenjem stvari
• Teškoće u obavljanju poslova, rješavanju problema, donošenju odluka ili koncentraciji

Fizički simptomi stresa

Simptomi stresa koje možete osjetiti u svom tijelu uključuju:

• Glavobolje
• Vrtoglavicu
• Stiskanje čeljusti i stiskanje zubi
• Bolove u ramenima, vratu ili leđima; opće bolove i napete mišiće
• Bolove u prsima, ubrzan rad srca, osjećaj težine u prsima
• Kratkoću daha
• Umor i iscrpljenost
• Promjene u kvaliteti spavanja (više ili manje sna nego obično)
• Problemi s probavom, uključujući proljev, zatvor i mučninu
• Smanjeni seksualni nagon i/ili sposobnost
• Česte prehlade i infekcije

Kognitivni simptomi stresa

Simptomi stresa koji utječu na vašu mentalnu izvedbu uključuju:

• Teškoće u praćenju ili pamćenju stvari
• Problemi s obavljanjem posla, rješavanjem problema, donošenjem odluka ili koncentracijom
• Smanjeni angažman na poslu
• Nedostatak motivacije
• Negativno razmišljanje

Bihevioralni simptomi stresa

Bihevioralni simptomi stresa uključuju:

• Promjene u prehrambenim navikama; gubitak ili dobitak na težini
• Prokrastinacija i izbjegavanje odgovornosti
• Korištenje alkohola, duhana ili droga kako bi se osjećali bolje
• Izolacija od prijatelja i obitelji
• Nepoštivanje rokova
• Povećana izostajanja na poslu ili u školi
• Sporo obavljanje posla
• Smanjena tjelesna aktivnost

Simptomi kroničnog stresa

Kronični stres javlja se kada doživljavate stres dulje vrijeme. To može imati negativne učinke na vaše tijelo i mentalno stanje te povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, tjeskobe i depresije.

Simptomi kroničnog stresa obično su isti kao i simptomi kraćeg stresa. Ako imate više od tri simptoma koji traju nekoliko tjedana, možda imate kronični stres. Potencijalni simptomi uključuju:

• Bolovi i nelagoda
• Promjene u obrascima spavanja, poput nesanice ili pospanosti
• Promjene u društvenom ponašanju, poput izbjegavanja drugih ljudi
• Promjene u emocionalnom odgovoru na druge
• Emocionalno povlačenje
• Niska energija, umor
• Nejasno razmišljanje
• Promjene u apetitu
• Povećana upotreba alkohola ili droga

Stres ili nešto drugo?

Ako simptomi traju duže vrijeme, unatoč tome što ste pokušali nositi se s njima na zdrav način, možda se suočavate s nečim ozbiljnijim od svakodnevnog stresa. Dugotrajni stres povezan je s brojnim mentalnim poremećajima, poput:

• Tjeskobe
• Depresije
• Poremećaja u prehrani

Vrijeme je da posjetite svog liječnika ako se teško nosite sa stresom ili imate mentalne probleme uzrokovane dugotrajnim stresom. Liječnik vam može pomoći u pronalaženju zdravih načina za nošenje s njim ili vas uputiti stručnjaku koji vam može pomoći.

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je mentalno stanje koje se može javiti nakon što doživite ili budete svjedoci traumatskog događaja, poput prirodnih nepogoda, nesreća ili nasilja. PTSP ometa vašu sposobnost da se nosite s novim stresom. PTSP može izazvati simptome poput neugodnih sjećanja, izbjegavajućih ponašanja i povećane uznemirenosti.

Simptomi mogu uzrokovati značajne probleme u vašem radu i odnosima. Razgovarajte s liječnikom ili stručnjakom ako ste doživjeli ili svjedočili traumatskom događaju i imate uznemirujuće misli i osjećaje vezane uz to, a koji traju više od mjesec dana.

Posljedice dugotrajnog stresa

Dugotrajni stres može izazvati ili pogoršati mnoge ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući:

• Mentalne probleme poput depresije, tjeskobe i poremećaja ličnosti
• Kardiovaskularne bolesti, uključujući bolesti srca, visok krvni tlak, aritimije...
• Pretilost i drugi poremećaji prehrane
• Menstrualne probleme
• Seksualnu disfunkciju, poput impotencije i prerane ejakulacije kod muškaraca te gubitka seksualne želje kod muškaraca i žena
• Problemi s kožom i kosom, poput akni, psorijaze i ekcema, te trajnog gubitka kose
• Probavni problemi, poput GERB-a, gastritisa, ulceroznog kolitisa i sindroma iritabilnog crijeva

Stres je dio života. Ono što je najvažnije je znati kako se nosite s njim. Najbolja stvar koju možete učiniti kako biste spriječili preopterećenje stresom i zdravstvene posljedice koje on može uzrokovati je prepoznavanje simptoma stresa.

Ako se vi ili netko do koga vam je stalo osjećate preopterećeni stresom, razgovarajte s liječnikom koji može preporučiti terapeuta ili savjetnika koji će vam pomoći da bolje upravljate stresom.

Ana A.