Injekcija za mršavljenje kupljena preko oglasa na društvenoj mreži može sadržavati pogrešan lijek, pogrešnu dozu ili uopće ne sadržavati djelatnu tvar. Nezakoniti i krivotvoreni lijekovi do Europljana stižu putem plaćenih oglasa na Facebooku, Instagramu, Googleu i TikToku, upozorili su eurozastupnici u raspravi u Europskom parlamentu u Strasbourgu, prenosi portal EU Perspectives. Kako platforme zarađuju na svakom takvom oglasu, zastupnici od Europske komisije traže da protiv njih upotrijebi Akt o digitalnim uslugama (DSA) - skup pravila EU-a za internetske platforme.

Pitanje povjerenja, ali i kaznenog djela

Krivotvoreni lijekovi "ne kruže samo skrivenim kanalima uživo, nego sve više i internetom", rekao je europski povjerenik za zdravstvo Olivér Várhelyi.

"Sve više Europljana kupuje lijekove online iz mnogo razloga. Nekima je to praktičnije ili diskretnije. Pacijenti bi trebali moći vjerovati da su lijekovi koje uzimaju sigurni i originalni. Lažni lijekovi to povjerenje dovode u pitanje. Obmanjujuće internetske stranice, nezakoniti prodavači, internetske tržnice i prekogranične sheme „mogu navesti ljude da povjeruju kako kupuju iz legitimnih izvora”, upozorio je Várhelyi.

Lažni lijekovi za mršavljenje preplavili internet

Povjerenik je naglasio da krivotvorenje lijekova nije samo kazneno djelo protiv intelektualnog vlasništva i dodavši da ono ugrožava javno zdravlje i dovodi u opasnost živote potrošača.

Zabranjeni proizvodi, plaćeni oglasi

Španjolski eurozastupnik Nicolás González Casares (S&D) uperio je prst u platforme. Prema njegovim riječima, polovica lijekova koje je španjolska agencija za lijekove proglasila nezakonitima i dalje se reklamirala na Facebooku, Instagramu, Googleu i TikToku.

"Platforme kažu da ne mogu sve kontrolirati, ali naplaćuju", poručio je.

Slične brojke donosi i istraživanje španjolskog portala Maldita.es. Novinari su pregledali 20 proizvoda koje je agencija u dvije godine proglasila nezakonitima i za 45 posto njih pronašli oglase na te četiri platforme – objavljene nakon zabrane.

Foto: Magnific

González Casares spomenuo je i 350.000 oglasa za nezakonite i opasne lijekove samo na Facebooku. Neprofitna organizacija Reset Tech ove je godine za svoje izvješće prikupila uzorak od 350.549 Facebookovih oglasa. Prema pisanju Irish Timesa, oni su promovirali neregulirane dodatke prehrani, među njima i proizvode koje su nacionalna zdravstvena tijela proglasila nezakonitima.

Europska policijska agencija Europol u izvješću iz 2025. navodi da se većina trgovine nezakonitim lijekovima odvija na otvorenom dijelu interneta. Prodavači se služe ciljanim oglasima na društvenim mrežama i aplikacijama za dopisivanje, a proizvode uglavnom dostavljaju poštom i kurirskim službama.

Sve više lažnih lijekova za mršavljenje

Europska agencija za lijekove (EMA) upozorila je u rujnu 2025. na nagli porast nezakonitih proizvoda koji se prodaju kao semaglutid, liraglutid i tirzepatid. Riječ je o takozvanim GLP-1 lijekovima, koji se koriste za mršavljenje i liječenje dijabetesa. Prodavači se često služe lažnim internetskim stranicama, a proizvode promoviraju na društvenim mrežama, navodi agencija.

Irski regulator za lijekove u 2025. je zadržao 48.752 jedinice GLP-1 lijekova, dok ih je godinu ranije bilo 1582. Kada je testirao dio zaplijenjenih flastera, u njima nije pronašao semaglutid, iako je na pakiranju pisalo drukčije.

Pravila postoje: direktiva, logotip i zakon za platforme

Direktiva o krivotvorenim lijekovima donesena je 2011. godine. Propisuje jedinstveni kod i zaštitu od otvaranja na pakiranjima lijekova na recept. Mreža proizvođača, veledrogerija i ljekarni svako pakiranje može provjeriti prije nego što stigne do pacijenta. Prema podacima EMA-e, te se zaštitne oznake primjenjuju od veljače 2019.

Za internetske ljekarne EU ima zajednički logotip. Legalne online ljekarne moraju ga isticati od 1. srpnja 2015., a klikom na njega otvara se nacionalni registar ovlaštenih prodavača. Svaka država i dalje sama određuje uvjete te može zabraniti online prodaju lijekova na recept. „Logotipi i oznake sami po sebi nisu dovoljni pred kriminalnim mrežama”, priznao je Várhelyi.

Za platforme tu je DSA. Prema riječima povjerenika, on ih obvezuje da provjeravaju trgovce, postupaju po obavijestima nadležnih tijela i uklanjaju nezakonit sadržaj. Velikim platformama koje ga krše prijete kazne do 6 posto njihova ukupnog godišnjeg prometa na svjetskoj razini.

I za dodatke prehrani pravila su jasna, kaže Várhelyi. Proizvod koji tvrdi da liječi ili sprječava bolest smatra se lijekom i mora imati odobrenje za stavljanje u promet, odnosno službenu dozvolu za prodaju. Zakonodavstvo EU-a ujedno zabranjuje da se u oglasima za dodatke prehrani tvrdi kako sprječavaju, liječe ili izliječe bolest.

Dvije kazne i 66 ugašenih stranica

Komisija već koristi DSA protiv nezakonitih proizvoda, „uključujući nezakonite i krivotvorene lijekove”, rekao je Várhelyi. Kao primjer naveo je dvije kazne zbog nesigurnih proizvoda: 200 milijuna eura za Temu i 550 milijuna eura za AliExpress.

Reagirala je i policija. Europol je od travnja do studenoga 2025. u 30 zemalja koordinirao operaciju SHIELD VI. Nadležna tijela kazneno su progonila 3354 osobe, ugasila 66 internetskih stranica i zaplijenila nezakonite lijekove i dopinška sredstva vrijedne 33 milijuna eura.

González Casares traži da se DSA primijeni na platforme koje objavljuju takve oglase. „Akt o digitalnim uslugama je jasan. Nezakonit sadržaj znači da treba djelovati”, rekao je, zatražio je „istrage, rokove, kazne”.

Mađarski eurozastupnik András Tivadar Kulja (EPP) pozdravio je gašenje stranica, ali želi brže djelovanje. „Moramo ubrzati mjere i moramo educirati ljude na samim društvenim mrežama”, poručio je.

Sustav uzbunjivanja kakav postoji za hranu

Litavski eurozastupnik i bivši europski povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis (S&D) predložio je sustav brzog uzbunjivanja za krivotvorene lijekove, po uzoru na onaj koji postoji za hranu. Tako bi, kaže, svih 27 država članica moglo brzo reagirati. Andriukaitis traži i „strože mjere kontrole internetskih ljekarni”.

Nacionalna tijela za lijekove već imaju sustav brzog uzbunjivanja koji koriste kada nedostatak u kakvoći predstavlja ozbiljan rizik. Postupak obuhvaća i krivotvorine koje su možda ušle u legalni lanac opskrbe.

Várhelyi je pozvao na zajednički rad kako bi se „mjere koje imamo provele i nametnule što je učinkovitije moguće”. Svoju ulogu imaju i države članice. Konvencija Vijeća Europe MEDICRIME obvezuje zemlje da krivotvorenje medicinskih proizvoda propišu kao kazneno djelo, no prema riječima povjerenika, ratificirala ju je tek manjina država članica.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.