Virus Zapadnog Nila nije nova prijetnja, ali se uvjeti koji pogoduju njegovu širenju u Europi mijenjaju. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da više temperature i dulja ljeta produljuju razdoblje aktivnosti komaraca te im omogućuju širenje na područja na kojima prije nisu bili toliko prisutni. Najviše infekcija u Europi bilježi se tijekom sezone komaraca, od kasnog proljeća do jeseni, a prijenos je obično najintenzivniji između srpnja i rujna čemu svjedočimo i danas.

Virus se na ljude najčešće prenosi ubodom zaraženog komarca. Komarci se prethodno zaraze hraneći se krvlju zaraženih ptica, koje imaju važnu ulogu u prirodnom ciklusu virusa, a zatim ga ubodom mogu prenijeti na čovjeka ili druge životinje. Ljudi se pritom ne zaraze izravno od ptica niti se virus širi uobičajenim kontaktom među ljudima.

Novi slučajevi virusa Zapadnog Nila: U Srbiji oboljelo šestero ljudi

U vrlo rijetkim slučajevima zabilježen je prijenos transfuzijom krvi, transplantacijom organa, tijekom trudnoće te dojenjem. Nakon uboda zaraženog komarca do pojave simptoma, ako se oni uopće razviju, najčešće prolazi od dva do šest dana, iako inkubacija može trajati i do 14 dana.

WHO zbog porasta broja slučajeva u pojedinim dijelovima Europe poziva zemlje na pojačan nadzor komaraca i informiranje stanovništva o načinima zaštite. Za većinu ljudi rizik od ozbiljne bolesti i dalje je nizak, no stanovnicima i osobama koje putuju u područja u kojima virus cirkulira preporučuje se zaštita od uboda komaraca.

Zašto virus Zapadnog Nila može biti opasan?

Kod većine zaraženih virus Zapadnog Nila neće izazvati tešku bolest. Međutim, kod manje od jedan posto zaraženih, odnosno približno jedne od 150 osoba, infekcija može zahvatiti središnji živčani sustav i dovesti do ozbiljnih komplikacija poput encefalitisa, odnosno upale mozga, ili meningitisa, upale moždanih ovojnica.

Prema Cleveland Clinic, veći rizik od razvoja teškog oblika bolesti imaju osobe starije od 60 godina, kao i osobe kojima je transplantiran organ te oboljeli od raka, dijabetesa, povišenog krvnog tlaka ili bolesti bubrega.

Teška infekcija kod dijela oboljelih može ostaviti i dugotrajnije posljedice. Među njima se navode problemi s pamćenjem i sluhom, poteškoće pri hodanju, mišićna slabost, promjene refleksa te depresija. Upravo mogućnost zahvaćanja mozga i leđne moždine razlog je zbog kojeg virus Zapadnog Nila, iako kod velike većine zaraženih ne dovodi do teške bolesti, u pojedinim slučajevima može predstavljati ozbiljnu zdravstvenu prijetnju.

Magnific

Za infekciju virusom Zapadnog Nila ne postoji specifičan antivirusni lijek. Kod blažih simptoma liječenje se uglavnom provodi kod kuće, uz ublažavanje tegoba lijekovima koji se izdaju bez recepta, slično kao kod prehlade ili gripe.

Ako se pojave ozbiljni neurološki simptomi, potrebno je bolničko liječenje i praćenje pacijenta. Terapija je tada usmjerena na ublažavanje simptoma i sprječavanje komplikacija. Ovisno o stanju pacijenta, može uključivati lijekove protiv napadaja, dodatni kisik ili mehaničku ventilaciju kao pomoć pri disanju, intravensku nadoknadu tekućine radi održavanja hidratacije te druge oblike potporne terapije. U određenim slučajevima mogu se primjenjivati kortikosteroidi radi smanjenja upale, a kod pacijenata koji se ne mogu samostalno hraniti može biti potrebna enteralna prehrana putem sonde.

Zaštita

Budući da se virus Zapadnog Nila najčešće prenosi ubodom zaraženog komarca, zaštita se prvenstveno svodi na sprječavanje uboda i smanjivanje broja mjesta na kojima se komarci mogu razmnožavati.

Preporučuje se nošenje svijetle odjeće koja prekriva što veći dio tijela, uključujući duge rukave i hlače, te korištenje odgovarajućih sredstava protiv komaraca prema uputama proizvođača. Boravak na otvorenom poželjno je ograničiti u zoru i sumrak, kada su komarci najaktivniji. U domu mogu pomoći zaštitne mreže na prozorima i vratima, ventilatori i klimatizirani prostori, a prema potrebi i mreže protiv komaraca iznad kreveta i dječjih kolica.

Virus Zapadnog Nila stigao u Hrvatsku: Tri slučaja u Zagrebu i okolici

Važan dio prevencije je i uklanjanje stajaće vode u blizini kuće, koja komarcima omogućuje razmnožavanje. Vodu iz posuda, tegli i drugih spremnika potrebno je redovito prazniti, a spremnike za vodu čistiti i držati pokrivenima. Pravilno odlaganje otpada i uklanjanje drugih mjesta na kojima se može zadržavati voda također mogu pomoći u smanjenju broja komaraca u neposrednoj okolini.