razgovor S FIZIJATRICOM

Provodite sate pred ekranom? Liječnica upozorava na zabludu o bolovima u leđima i otkriva pravilo za spas kralježnice

| Autor: Ana Moslavac
Foto: Privatna arhiva Danijele Klarić, Maginific

Foto: Privatna arhiva Danijele Klarić, Maginific

Dugotrajno sjedenje u uredu, pred laptopom ili TV-om svakodnevica je velikog broja ljudi već dugi niz godina, a naša kralježnica zbog toga pati. Iako degenerativne promjene na kralježnici neminovno dolaze sa starenjem, njihov se napredak može usporiti aktivnim i zdravim životnim stilom. Bol ne mora biti dio života, govori Mr. sc. Danijela Klarić, dr. med., specijalistica fizikalne medicine i rehabilitacije s kojom razgovaramo o tome kako često sjedenje utječe na kralježnicu i koji su najbolji načini za prevenciju njezinog oboljenja.

Ljudsko tijelo nije stvoreno za dugotrajno sjedenje. Dugotrajna statička opterećenja povećavaju pritisak na međukralježnične diskove, slabe mišiće trupa i narušavaju prirodnu biomehaniku kralježnice. Posljedica su bolovi u vratu i križima, smanjena pokretljivost te povećan rizik od degenerativnih promjena”, komentira dr. Klarić na samom početku kako bi naglasila da trend provođenja toliko vremena u sjedećem položaju jednostavno nije prirodan za ljudsko tijelo. 

Trening snage: Zašto je važan u prevenciji ozljeda i tretiranju postojećih bolova

Ono je stvoreno za redovitu tjelesnu aktivnost koja potiče održavanje mišićne snage i podupiranje našeg kostura. Također, zdrava tjelesna težina i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja mogu značajno smanjiti rizik od kronične boli i očuvati funkcionalnost dugi niz godina.

Sjedilački način života na koji smo toliko naviknuti opasan je jer povećava rizik od pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i osteoporoze, kaže dr. Klarić: “Zbog toga danas govorimo o sjedenju kao jednom od važnih javnozdravstvenih problema.”

Bol je uvijek znak za uzbunu

Bol nikada nije nešto što bismo trebali smatrati normalnim. Ona je alarmni sustav u tijelu koji nam govori da nešto nije u redu. Stoga osjećaj ukočenosti vrata ili donjeg dijela leđa nakon duljeg sjedenja, bol koja se javlja pri ustajanju, napetost mišića ramena te smanjenu pokretljivost treba shvatiti ozbiljno. 

“Kako problem napreduje, bol može postati učestalija, širiti se u ruke ili noge te otežavati svakodnevne aktivnosti. Upravo su ti rani simptomi upozorenje da je vrijeme za promjenu životnih navika i stručnu procjenu”, upozorava dr. Klarić.

MagnificMagnific

Iako ne postoji idealan položaj tijela u kojem bilo tko može provesti cijeli dan kako bi spriječio bilo kakve bolove, važno je ustati svakih 30 do 60 minuta, prošetati nekoliko minuta ili napraviti nekoliko jednostavnih vježbi istezanja. Čak i kratke pauze poboljšavaju cirkulaciju, smanjuju opterećenje kralježnice i mišićni umor te dugoročno smanjuju rizik od razvoja kronične boli.

Još neke navike koje mogu pomoći da izbjegnete kroničnu bol u leđima su redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine, jačanje mišića trupa, pravilna ergonomija na radnom mjestu i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja koliko god je to moguće. Dr. Klarić spominje i da su jednako važni kvalitetan san, prestanak pušenja i pravodobno liječenje prvih simptoma boli. Zaključuje da je prevencija uvijek učinkovitija i jednostavnija od liječenja kroničnih tegoba.

Vježbe su važne, ali neke simptome ne treba ignorirati 

“Mišići trupa predstavljaju prirodnu potporu kralježnici. Njihova dobra funkcija smanjuje opterećenje na zglobove i diskove te poboljšava stabilnost i ravnotežu. Većini ljudi preporučujem redovite vježbe stabilizacije trupa, jačanja duboke muskulature, istezanja te aktivnosti poput hodanja, plivanja ili pilatesa. Program uvijek treba prilagoditi dobi, kondiciji i eventualnim postojećim bolestima”, savjetuje dr. Klarić na koji način vježbati kako biste prevenirali ili ublažili bolove u kralježnici.

Boli vas kuk? Liječnica otkriva kada je vrijeme za pregled specijalista

Ipak, u nekim je situacijama posjet liječniku neizbježan. To se odnosi na bol koja traje dulje od nekoliko tjedana, postupno se pojačava ili se javlja nakon ozljede. Posebno zabrinjavajući mogu biti bolovi koji se šire u nogu ili ruku i praćeni su slabošću, trncima, poremećajem mokrenja ili stolice, povišenom temperaturom ili neobjašnjivim gubitkom tjelesne težine. To su slučajevi u kojima je potrebno što prije utvrditi uzrok i započeti odgovarajuće liječenje.


Podijeli: Facebook Twiter