javno savjetovanje

Kritike Pravilnika o ravnateljima: Zašto upravitelji neće na edukacije?

freepik

freepik

Glavna kritika, tijekom javnog savjetovanja o Nacrtu pravilnika o stjecanju kompetencija ravnatelja i zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove iz područja upravljanja u zdravstvu, je zašto bi postojeći ravnatelji zdravstvenih ustanova trebali izbjeći dodatne edukacije. Sporno je i što edukacije mogu provoditi samo državna visoka učilišta, a ne poslovna učilišta i druge ustanove koje uspješno provode verificirane programe menadžmenta u zdravstvu.

Cilj zakonodavca je pravilnikom konačno definirati kompetencije ravnatelja i zamjenika ravnatelja državnih zdravstvenih ustanova, kako bi se poboljšalo upravljanje na mjestima koja stvaraju milijunske minuse i rupe u državnom proračunu.

Primjedbe na odredbu o edukacijama

Tijekom savjetovanja ostavljeno je 25 komentara, a opći dojam je da pravilnik neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zbog kojih se donosi.

Najviše primjedbi ima na Članak 5. stavak 5 koji govori da se kompetencije iz upravljanja u zdravstvu priznaju osobi s četiri godine radnog iskustva na radnom mjestu ravnatelja i/ili zamjenika ravnatelja zdravstvene ustanove.

Luka Vučemilo ostavio je vrlo oštar komentar. Temelj kritike su riječi ministrice zdravstva Irene Hrstić koja je nedavno izjavila da nema bolnice u Hrvatskoj bez duga, a prozvao je ravnatelje i da zanemaruju djelatnike. Tvrdi da to znači da trenutni ravnatelji zdravstvenih ustanova ne znaju upravljati, ne drže do zdravstvenih djelatnika niti provode odluke Vlade o pravima na sistematski pregled. Smatra da se stavak 5. mora brisati te da svi, na koje će se primjenjivati ovaj Pravilnik, moraju steći potrebne kompetencije za upravljanje u zdravstvu.

Radno iskustvo ne garantira kvalitetu

'Ne smije biti onih kojima će se kompetencije priznati na temelju radnog iskustva jer to ne garantira kvalitetne i sposobne ravnatelje i zamjenike', poručio je.

Paola Horvat Sovilj smatra da stavak 5. dovodi u pitanje intenciju čitavog pravilnika; je li riječ o ozbiljnom pokušaju uvođenja kompetencija ili o formalnosti? “Sama činjenica da je netko bio ravnatelj ili njegov zamjenik ne govori ništa o potrebnim kompetencijama”.

Luka Delak poručuje da kontinuiranim usavršavanjem osigurava da ravnatelji i njihovi zamjenici imaju ažurna znanja i sposobnosti za upravljanje resursima, krizama i promjenama, te sprječava da se zahtjev za kompetencijama svede na formalnu, jednokratnu „potvrdu o pohađanju“, bez sigurnosti da se time provjerila primjena znanja u praksi nakon što netko postane ravnatelj/ica.

“Upravljanje medicinsko-zdravstvenim procesima”

U komentarima se navodi da predložena menadžerska znanja i vještine nisu dostatne za upravljanje složenim zdravstvenim ustanovama. Predlažu proširenje popisa s dodatnim menadžerskim znanjima.

Ivana Radman traži uvođenje novog područja kompetencija: “upravljanje medicinsko-zdravstvenim procesima”. “Upravljanje zdravstvenom ustanovom nije generičko, već se temelji na razumijevanju zdravstvenih procesa, interakcija među profesijama i specifičnosti zdravstvene skrbi“, poručila je.

Na tom tragu je i prijedlog Udruge poslodavaca u zdravstvu. Ideja je da ravnatelji i zamjenici ravnatelja zdravstvenih ustanova posjeduju razumijevanje medicinsko-zdravstvenih procesa uz postojeće upravljačke vještine.

Također, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić upozorava da je Nacrt pravilnika o ravnateljima zdravstvenih ustanova u suprotnosti sa zakonskim odredbama o rodno osjetljivom jeziku.

Komentori ne vjeruju da Pravilnik riješi kronične probleme upravljanja u hrvatskom zdravstvu. Umjesto transformativne reforme, prijedlog se doživljava kao formalnost koja održava status quo.

Ante Srzić


Podijeli: Facebook Twiter