Freepik
Nakon što su prošlog ljeta stupile na snagu zakonske izmjene kojima je maksimalni iznos naknade za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) povećan na 995 eura, trošak bolovanja za državu značajno je porastao.
U novim okolnostima, kada jedan mjesec bolovanja može Zavod stajati gotovo pet puta više od cijene magnetske rezonance u privatnoj poliklinici, postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti dugotrajnih lista čekanja. Pita li smo HZZO planira li promijeniti strategiju i intenzivirati suradnju s privatnim ugovornim partnerima radi brže dijagnostike, smanjenja broja dana bolovanja i ostvarivanja ušteda.
Slijede detaljni odgovori HZZO-a na ključna pitanja o troškovima i planovima za 2026. godinu.
Više od šest mjeseci nakon uvođenja povećanih iznosa naknada za privremenu nesposobnost za rad, točni podaci o utjecaju na proračun za zadnji kvartal 2025. godine još nisu javno dostupni. HZZO navodi da podaci za to razdoblje još nisu obrađeni. Cjelovita analiza financijskog utjecaja novih naknada na poslovanje Zavoda bit će predstavljena u godišnjem izvješću, koje se očekuje u ožujku 2026. godine.
Na upit o reviziji isplativosti upućivanja pacijenata privatnim pružateljima usluga zbog povećanih troškova bolovanja, HZZO ističe da ekonomski parametri ne smiju utjecati na pružanje zdravstvene zaštite. Odluku o liječenju donosi isključivo liječnik na temelju medicinskih indikacija, neovisno o statusu bolovanja ili visini naknade. Istovremeno, HZZO potvrđuje da se, prema uputi Ministarstva zdravstva, dodatni postupci s privatnim partnerima ugovaraju radi unapređenja dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite.
Iako se može činiti da je plaćanje privatnog pregleda, primjerice magnetske rezonance od 200 eura, isplativije od višemjesečne naknade od 995 eura, HZZO naglašava strogu podjelu nadležnosti. Liječnici obiteljske medicine odgovorni su za utvrđivanje bolovanja, dok su specijalisti odgovorni za indiciranje pretraga i određivanje protokola liječenja. Sustav ne funkcionira na temelju izravne financijske usporedbe troškova naknade i dijagnostike, već na procjeni liječničke struke, tvrde.
Za 2026. godinu HZZO planira nastaviti s praćenjem dostupnosti zdravstvene zaštite i duljine lista čekanja. U okviru svojih nadležnosti, Zavod će postupati prema utvrđenim potrebama. Time se ostavlja mogućnost povećanja limita za dijagnostičke postupke kod privatnih ugovornih poliklinika, ukoliko se pokaže da je to nužno za smanjenje pritiska na sustav i učinkovitije upravljanje resursima.