istraživanje hlk-a
Mladi liječnici su iscrpljeni, nezadovoljni i gledaju prema inozemstvu
freepik
Zdravstveni sustav je preopterećen, mladi liječnici su previše opterećeni, a njihovo nezadovoljstvo ne prestaje, pokazuje drugo istraživanje Studija hrvatskog liječništva.
Ovo je slika generacije liječnika na kojima bi u budućnosti trebao počivati hrvatski javni zdravstveni sustav. Specijalizanti često rade i u svoje slobodno vrijeme, čak i kad su bolesni, vrlo često rade na više odjela u bolnici, a u prosjeku godišnje odrade više od 300 sati prekovremenog rada.
“Naši specijalizanti kronično su, uslijed prevelikog radnog opterećenja, iscrpljeni. Unatoč značajno povećanom radnom naporu u odnosu na 40 satni radni tjedan, svaki drugi liječnik ne stiže sve radne obveze obaviti unutar radnog vremena i nezadovoljan je s vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente.
Činjenica je da je godišnji ukupni broj prekovremenih sati specijalizanata smanjen za 29% u odnosu na 1. val ovog istraživanja. Međutim, taj osjećaj stalne utrke s vremenom koje mladi liječnici imaju u radu s pacijentima jedan je od glavnih izvora nezadovoljstva i premorenosti.
Stoga ne iznenađuje niska razina njihovog zadovoljstva ravnotežom privatnog i poslovnog života koja je 5 na skali od 1 do 10”, objašnjava predsjednik Povjerenstva HLK-a za mlade liječnike dr. Nikola Prpić.
Još jedan razlog dugotrajnog nezadovoljstva je loš sustav stručnog usavršavanja, u kojem svaki drugi liječnik nikada nije razgovarao s glavnim mentorom o planu specijalizacije i vrlo rijetko ili nikada nije dobio povratnu informaciju o svom radu.
Mladi liječnici nisu zadovoljni ni mogućnostima za učenje novih praktičnih vještina (41 %) ni kvalitetom znanja koje dobiju (53 %). Rezultati su gotovo isti kao 2022., što pokazuje da problemi u obrazovanju još nisu riješeni.
Koliko su današnji specijalizanti razočarani najbolje pokazuje podatak da bi medicinu ponovno upisao samo svaki treći specijalizant (36 %), što je veliki pad u odnosu na 2022. kada je to reklo svaki drugi (49 %).
Zabrinjavajuće je da 74 % specijalizanata misli da im je plaća preniska, a zadovoljstvo plaćom su ocijenili ocjenom “dovoljan” (4,5 na skali od 1 do 10).
Više od polovice mladih liječnika povremeno razmatra opciju odlaska u inozemstvo što je zabrinjavajuće i gotovo nepromijenjeno u odnosu na 2022. godinu.
Nakon što su pogledali rezultate istraživanja, iz Hrvatske liječničke komore kažu da oni potvrđuju iste probleme kao i prije tri godine: preopterećenost i umor, loš sustav stručnog usavršavanja, premalo vremena za pacijente te nezadovoljstvo plaćom i uvjetima rada. Sustav opstaje uglavnom zbog truda i odricanja specijalizanata i drugih liječnika, što dugoročno nije moguće.
Ključno je poboljšati sustav specijalističkog usavršavanja, smanjiti broj prekovremenih sati, osigurati dovoljno vremena za pacijente i uvesti pravedniji način nagrađivanja mladih liječnika.
“Ponavljamo poruku koju smo već poslali zdravstvenoj administraciji. Postojeći sustav specijalizacija je nezadovoljavajući i zastario, a liječnici kroz njega ne dobivaju potrebnu razinu znanja i vještina.
Tražimo provođenje reforme specijalističkog usavršavanja kroz nacionalno raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija uz značajno unaprjeđenje mentorstva. HLK je spreman preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika i njegovo reformiranje”, zaključuje predsjednik HLK-a docent dr.sc. Krešimir Luetić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
