Trošak rada ju nekoliko posljednjih godina je među najbrže rastućim u Europi. Minimalna plaća je u šest godina skočila skoro 100 posto, a ukupni trošak rada preko 60 posto.

No, rast cijene rada nije pratio rast produktivnosti, što poslodavci ocjenjuju najvećom prijetnjom konkurentnosti domaćeg gospodarstva. Tim povodom smo usporedili cijene rada kod nas i u zemljama u okruženju: Sloveniji, Mađarskoj i Srbiji.

Glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber je ovoga tjedna na konferenciji tjednika Lider 'Dan velikih planova' istaknula da je minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. porasla 92 posto, a masa plaća u državnom i javnom sektoru u dvije godine za 58 posto.

Prema njenim riječima trošak rada u istom razdoblju porastao je 61,6 posto, dva i pol puta brže od prosjeka EU-a. Weber, uz ostalo i zbog slabe produktivnosti ovdašnjih radnika, smatra da hrvatsko gospodarstvo gubi utrku u konkurentnosti.

"Razlika između prosječne plaće u javnom sektoru i prosječne plaće u realnom sektoru na povijesno je najvećoj razini, razlika je 32,3 posto", istaknula je.

Hrvatska: rast među najvećima u Europi

Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj za 2025. iznosi 970 eura, što je povećanje za 15, 48 posto u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 840 eura. Prosječna mjesečna neto plaća dosegnula je 1.437 eura, a bruto 2.000 eura.

Eurostat

Trošak rada po satu, koji sada iznosi 16, 5 eura, u proteklim godinama značajno je porastao. Rast cijene rada po satu u Hrvatskoj bio je oko 9 posto u posljednjoj godini, što je među većim stopama rasta u Europskoj uniji i iznad europskog prosjeka koji je 4,1 posto. Trošak rada rapidno raste, s velikim porastom minimalne plaće u posljednjih nekoliko godina.

Slovenija: skuplji rad, ali i veća produktivnost

Minimalna bruto plaća u Sloveniji, prema službenim podacima tamošnje Vlade, za 2025. godinu iznosi 1.277 eura, što je povećanje od 1,9 posto u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 1.253 eura bruto. Neto minimalna plaća u Sloveniji se procjenjuje na oko 900 do 930 eura dok prosječna bruto plaća iznosi oko 2.300 eura, a neto između 1.600 i 1.800 eura.

Trošak rada po satu u Sloveniji je 27,1 euro – što je značajno više nego u Hrvatskoj. Rast cijene rada u posljednjoj godini bio je nešto niži nego u Hrvatskoj, a iznosio je 7,5 posto, prema podacima Eurostata. Rast u Sloveniji je usklađen je s većom produktivnošću radnika zbog čega slovensko gospodarstvo ostaje konkurentno.

Mađarska: agresivan rast plaća

Trošak rada u Mađarskoj u 2025. bilježi snažan rast. Dok je 2024. godine sat rada stajao oko 14,1 eura, prema najnovijim podacima Eurostata u drugom tromjesečju ove godine troškovi rada porasli su za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Iako je satnica i dalje među nižima u Europskoj uniji, trend rasta je među najizraženijima.

freepik

Minimalna bruto plaća danas iznosi 711 eura, a zajamčena minimalna plaća 852 eura, dok se prosječna bruto plaća kreće oko 1.250 eura (neto oko 900 eura). Povećanja obuhvaćaju i plaće i doprinose, pa je trošak rada sve značajniji i u usporedbi sa susjednim zemljama. Vlada u Budimpešti nastavlja s politikom agresivnog podizanja plaća, uz plan da se minimalna i prosječna primanja u idućim godinama dodatno približe razinama razvijenijih članica EU, čime nastoji očuvati kupovnu moć radnika i konkurentnost gospodarstva.

Srbija: najniže plaće

U travnju 2025. godine, trošak rada po satu u Srbiji bio je oko 1.000 dinara, što je otprilike samo 8 eura, dok je prosječni trošak rada u Europskoj uniji iznosio 33,5 eura po satu, a u eurozoni 37 eura. Srbija je tek na oko 30 posto prosječnih troškova rada EU.

U Srbiji se minimalna plaća obračunava po satnici. Od listopada 2025. ona iznosi 337 dinara neto (oko 2,9 eura). Ovisno o mjesecu, minimalna neto plaća varira od 457 do 526 eura. Riječ je o povećanju većem od 10 posto u odnosu na godinu ranije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku prosječna bruto plaća obračunata za srpanj 2025. godine iznosila je 150.646 dinara (oko 1.285 eura), dok je prosječna plaća bez poreza i doprinosa (neto) iznosila 109.071 dinar (oko 931 eura). Medijan neto plaće (725 eura) pokazuje da polovica zaposlenih i dalje zarađuje manje od prosjeka. Srbija se debelo zaostaje za zemljama iz okruženja koje su k tome i članice Europske unije.

Hrvatska u sredini

Među susjedima Hrvatska zauzima svojevrsnu sredinu: trošak rada i plaće znatno su veći nego u Srbiji i Mađarskoj, ali još uvijek zaostaju za slovenskim razinama. No, ključna razlika leži u produktivnosti – dok Slovenija skuplji rad može podnijeti zahvaljujući višoj učinkovitosti, Hrvatska bilježi nagli rast plaća bez odgovarajućeg rasta dodane vrijednosti.

To povećava pritisak na poslodavce i ugrožava konkurentnost, osobito u realnom sektoru koji sve teže prati rast javnih plaća.

Srbija ostaje zemlja s uvjerljivo najnižim troškovima rada, dok Mađarska agresivnim rastom plaća pokušava sustići razvijenije članice EU. Hrvatski izazov, međutim, nije samo u visini troška rada, nego u održivosti njegova rasta bez paralelnog skoka produktivnosti.

Ante Srzić