Evo koje su lijekove Hrvati najviše trošili prošle godine i koliko je sve koštalo

Prema službenom Izvješću Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) za 2024. godinu, ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj iznosila je 1.638,81 DDD/1000/dan, što financijski odgovara iznosu od 1,76 milijardi eura (točno 1.761.355.540 eura).

Ovi konačni rezultati temelje se na podacima prikupljenim od 99,42 posto svih ljekarni i subjekata koji obavljaju promet lijekovima na malo, a potrošnja je iskazana kako brojem definiranih dnevnih doza na 1000 stanovnika na dan (DDD/1000/dan), tako i ukupnom financijskom vrijednošću prema veleprodajnim cijenama.

Potrošnja lijekova u Republici Hrvatskoj u prošloj godini nastavila je s trendom rasta, bilo u obujmu (DDD/1000/dan), bilo u financijskom iznosu.

Kardiovaskularni lijekovi i dalje na čelu ljestvice potrošnje

U odnosu na 2023. godinu, zabilježen je porast od 6,37 posto u broju definiranih dnevnih doza i 13,3% u novčanom iznosu. Tijekom ovog petogodišnjeg razdoblja potrošnja lijekova kontinuirano raste, bez većih godišnjih oscilacija.

• U Hrvatskoj je u 2024. godini zabilježena najveća potrošnja lijekova za kardiovaskularni sustav,
• zatim probavni sustav i metabolizam,
• živčani sustav i krv i
• krvotvorni organi.

Ovaj redoslijed najveće potrošnje ponavlja se zadnjih desetak godina.

U odnosu na 2023. godinu, najznačajnije povećanje potrošnje zabilježeno je kod

• skupine antitumorskih i imunomodulatornih lijekovi za 14,5 posto,
• slijede lijekovi za probavni sustav i metabolizam za 12 posto,
• urogenitalni sustav i spolni hormoni za 11 posto te
• sustavne infekcije za 9 posto.

Niti jedna glavna skupina nije zabilježila pad potrošnje.

Kombinirani lijekovi čine oko 17 posto ukupne potrošnje. Dermatologici i antiparazitici imali su velike postotke rasta (16 posto i 22 posto), no njihov udio u ukupnoj potrošnji je minimalan (0,05% i 0,06%).

Potrošnja vitamina značajno raste

U 2024. godini u Hrvatskoj među terapijskim skupinama lijekova prema ATK (Anatomsko terapijsko kemijska) klasifikaciji najveću potrošnju prema podacima o DDD/1000/dan imale su skupine lijekova koji djeluju na reninsko-angiotenzinski sustav, hipolipemici, vitamini, psiholeptici i lijekovi za poremećaje kiselosti.

Od 25 terapijskih skupina po najvećoj potrošnji, one koje su zabilježile značajniji porast potrošnje u odnosu na 2023. godinu jesu:

• vitamini s povećanjem od 16,5 posto,
• hipolipemici s povećanjem od 12,6 posto,
• lijekovi za liječenje šećerne bolesti s povećanjem od 12,2 posto
• te antibiotici s povećanjem od 9,4 posto.

Suprotno ovom trendu, smanjenje potrošnje zabilježeno je u skupinama blokatori kalcijevih kanala za 4,3 posto i psiholeptici za 1,7%.

Zanimljivo je da je, za razliku od razdoblja pandemije kada je zabilježen privremeni porast potrošnje lijekova povezanih s liječenjem COVID-19, potrošnja vitamina (osobito vitamina D) ostala trajno povećana, dok se potrošnja sustavnih kortikosteroida smanjila.

U prošloj godini ukupna financijska potrošnja lijekova u Hrvatskoj porasla je za 13,3 posto u odnosu na 2023. godinu, što je nešto više od prosječnog godišnjeg rasta od 12,2 posto zabilježenog u prethodnom petogodišnjem razdoblju.

Antitumorski lijekovi bilježe najveći rast, a cjepiva najveći pad

Prema glavnim ATK skupinama, najveću financijsku potrošnju imali su lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, čija je potrošnja činila čak 40 posto ukupnog iznosa. Slijede ih lijekovi za probavni sustav i metabolizam, zatim lijekovi za živčani sustav te kardiovaskularni lijekovi.

Od terapijskih podskupina, najveću financijsku potrošnju ostvarili su antineoplastici/citostatici s porastom od 20 posto u odnosu na 2023. godinu. Oko 85 posto ove potrošnje, u vrijednosti od približno 395 milijuna eura, odnosi se na moderne, tzv. "pametne" lijekove – inhibitore protein-kinaza i monoklonska protutijela. Ostale terapijske skupine s visokom potrošnjom bile su imunosupresivi, antidijabetici i antitrombotici.

HALMED

Značajno povećanje potrošnje, veće od prosjeka, zabilježeno je u skupinama sustavnih hormonskih lijekova s porastom od 21,5 posto te lijekovi za liječenje malignih bolesti i imunomodulatori 20 posto. Također, izražen porast uočen je i u podskupinama antihemoragika, endokrine protutumorske terapije, ostalih lijekova za respiratorni sustav– uglavnom zbog novih, skupih lijekova za cističnu fibrozu – te imunoglobulina.

Suprotno tome, potrošnja cjepiva nastavila je padati, sa smanjenjem od oko 23 posto u 2024. godini. Ovaj pad prvenstveno se može pripisati završetku masovne kampanje cijepljenja protiv COVID-19, budući da su cjepiva protiv ove bolesti u 2024. godini činila zanemariv dio ukupne potrošnje cjepiva.

"Pametni" lijekovi za rak gutaju polovicu ukupnog proračuna za lijekove

U Republici Hrvatskoj u 2024. godini monoklonsko protutijelo pembrolizumab bilo je lijek s najvećom financijskom potrošnjom, s iznosom od 94,9 milijuna eura. Ovaj se lijek primjenjuje u liječenju brojnih zloćudnih bolesti, uključujući melanoma, karcinom pluća, urogenitalne tumore te karcinome glave, vrata i dojke.

Na ljestvici najvećih financijskih potrošnji slijede ga enzalutamid (blokator androgenih hormona), namirnice za enteralnu primjenu, ibrutinib (inhibitor protein kinaze), te monoklonska protutijela nivolumab i bevacizumab, zajedno s antitrombotikom rivaroksabanom.

Od 25 lijekova s najvećom potrošnjom, čak 11 pripada skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza – tzv. "pametnih" i skupih lijekova. Još je značajnije da 14 od 25 lijekova pripada široj ATK skupini L (lijekovi za zloćudne bolesti i imunomodulatori), što potvrđuje dominaciju ove skupine u ukupnoj financijskoj potrošnji.

Najveći porast potrošnje među vodećim lijekovima zabilježili su pertuzumab s trastuzumabom, semaglutid, enzalutamid, pembrolizumab i bevacizumab, s povećanjem od 28 posto do 59 posto. Posebno su uočljivi novi lijekovi na listi – ipilimumab, abemaciklib, akalabrutinib, dapaglifozin i empaglifozin – čija je potrošnja značajno porasla, pri čemu se potrošnja za ipilimumab povećala 4,7 puta.

S druge strane, među lijekovima s najvećom potrošnjom uočeno je i smanjenje za paliperidon, ibrutinib, dulaglutid, risdiplam, ribociklib i rivaroksaban, u rasponu od  jedan do 17 posto.

Ante Srzić