Manjak ključnih lijekova u zemljama EU na rekordnoj razini

Nedostatak lijekova dugogodišnji je problem u EU-u, a Europska unija još uvijek nema dobro uspostavljen sustav za suočavanje s ozbiljnim nestašicama lijekova, pokazalo je posljednje izvješće Europskog revizorskog suda (ECA). S nestašicama se povremeno suočava i Hrvatska.

Iako su se mjere EU-a posljednjih godina pokazale korisnima, strukturni problemi i dalje postoje, a napori za rješavanje temeljnih uzroka nestašica još su u početnoj fazi. Budući da bi moglo proći vrijeme prije nego što donesu plod, Europljani su i dalje izloženi riziku od nestašice lijekova, uključujući antibiotike i druge vitalne terapije.

Nestašice mogu utjecati na sve kategorije lijekova, uključujući inovativne patentirane lijekove, generičke lijekove ili cjepiva. Situacije postaje kritična kada neka zemlja nema prikladne alternative i kada je potrebna koordinirana akcija EU-a za rješavanje nestašice. U EU-u je nestašica lijekova dosegnula vrhunac 2023. i 2024. godine, pri čemu je kritično nedostajalo čak 136 različitih lijekova između siječnja 2022. i listopada 2024. godine. U ožujku ove godine, prema podacima EMA-e, nedostajala su 34 lijeka, od čega ih je 16 s popisa esencijalnih lijekova Europske komisije.

"Nestašice lijekova mogu imati teške posljedice za pacijente, ugroziti javno zdravstvo i imati visoku cijenu za liječnike, ljekarne i zemlje podjednako", rekao je Klaus Heiner Lehne, član ECA koji je vodio reviziju.

Revizori su utvrdili da sustav za sprječavanje i ublažavanje nestašica lijekova treba biti poboljšan. Iako je uloga Europske agencije za lijekove (EMA) porasla posljednjih godina, osobito tijekom pandemije Covida-19, ona još uvijek nema zakonske ovlasti za pomoć zemljama članicama izvan zdravstvene krize. Revizija je otkrila da EMA također nema podatke za kontinuiranu pomoć u ublažavanju postojećih nestašica jer su obavijesti industrije često kasnile i bile nepotpune.

Europska komisija identificirala je mnoge temeljne uzroke nestašica, kao što su ranjivosti opskrbnog lanca, s dijelovima proizvodnje – osobito antibiotika i lijekova protiv bolova – koji su uvelike prepušteni Aziji. Međutim, njezin rad na njihovom rješavanju tek je započeo i suočava se s brojnim izazovima. Suočene s rastućim nestašicama, mnoge su zemlje EU-a počele skladištiti lijekove, što bi moglo pogoršati nestašice u drugim zemljama EU-a jer nisu međusobno koordinirale. Stoga je prvi popis kritičnih lijekova na razini EU-a važan korak naprijed. Zapravo, revizori su utvrdili da su nekih lijekova ima kritično malo u ponudi.

Jedinstveno tržište lijekova EU-a fragmentirano je, što otežava njihov slobodan protok i dostupnost te doprinosi nejednakom pristupu istima.

Ante Srzić