Koliko često vlastito zdravlje stavljamo na posljednje mjesto? Između poslovnih obveza, brige o obitelji i svakodnevnih zadataka, preventivni pregledi lako završe na popisu stvari koje ćemo obaviti „kad uhvatimo vremena“. Pritom se i simptomi koje primijetimo nerijetko pripisuju umoru, stresu ili užurbanom načinu života, iako nam tijelo možda pokušava poručiti da nešto nije u redu.

Žene čine većinu zaposlenih u zdravstvu, ali rijetko su na vodećim pozicijama

Upravo o tome koliko je važno na vrijeme prepoznati zdravstvene tegobe, ne zanemarivati promjene u tijelu i brinuti se o sebi u svim životnim razdobljima govorilo se na konferenciji „Žensko zdravlje bez filtera“, održanoj 13. listopada u zagrebačkom Almeria Centru.

Konferencija je okupila šest stručnjakinja iz različitih područja medicine i zdravstva: epidemiologinju dr. Vericu Kralj, doc. endokrinologinju prim. dr. sc. Goranu Mirošević, ginekologinju dr. sc. Vesnu Gall, psihijatricu prim. dr. sc. Mariju Kušan Jukić, nutricionisticu doc. dr. sc. Valentinu Rahelić te prof. prim. dr. sc. Ingrid Prkačin, specijalisticu interne medicine i hitne medicine te subspecijalisticu nefrologije.

Kroz stručna izlaganja i zajedničku panel-raspravu otvorena su pitanja prevencije, ranog prepoznavanja bolesti i svakodnevnih navika koje utječu na zdravlje žena. Poseban naglasak stavljen je na važnost pravovremenih pregleda i osvještavanja činjenice da briga o vlastitom zdravlju ne bi trebala biti nešto što neprestano odgađamo.

Konferencija je održana u sklopu Svjetskog tjedna akcije protiv kroničnih nezaraznih bolesti u Hrvatskoj 2026., pod sloganom „Zdravlje na duge staze“.

Bolesti koje prolaze nezapaženo i svakodnevne navike koje utječu na zdravlje žena 

Epidemiologinja dr. Verica Kralj upozorila je da su bolesti srca i krvnih žila vodeći zdravstveni problem žena. Prema podacima za 2024. godinu, uzrokovale su 44 posto smrti među ženama u Hrvatskoj. Posebno je naglasila da se simptomi moždanog udara kod žena mogu razlikovati od onih kod muškaraca, zbog čega je važno pravodobno reagirati.

Prof. prim. dr. sc. Ingrid Prkačin istaknula je da se kronična bubrežna bolest često razvija bez jasnih simptoma, a dugotrajno povišen krvni tlak može oštetiti bubrege, srce i mozak. Zato su redovite kontrole i rano otkrivanje bolesti iznimno važni.

Foto: Redakcija

O povezanosti prehrane, stresa i ženskog zdravlja govorila je doc. dr. sc. Valentina Rahelić iz KBC-a Zagreb. Upozorila je da žene zbog brojnih obveza često zanemaruju vlastite potrebe, a stres i emocije mogu utjecati i na prehrambene navike. Briga o zdravlju počinje prepoznavanjem signala koje nam tijelo šalje.

Kada umor i stres mogu upućivati na hormonalne poremećaje?

O tome koliko je lako previdjeti simptome hormonalnih poremećaja govorila je doc. prim. dr. sc. Gorana Mirošević. Upozorila je da se određene zdravstvene tegobe razvijaju postupno, zbog čega se žene na njih često naviknu i pripisuju ih svakodnevnom umoru, stresu ili nedostatku sna.

Primjer su poremećaji rada štitnjače. Smanjena funkcija štitnjače (hipotireoza) može uzrokovati umor, pospanost, osjetljivost na hladnoću, suhu kožu, zatvor i porast tjelesne mase. S druge strane, pojačana funkcija štitnjače (hipertireoza) može se očitovati ubrzanim radom srca, pojačanim znojenjem, drhtanjem ruku, nemirom, poremećajima spavanja i gubitkom tjelesne mase. Razdražljivost i tjeskoba pritom se mogu pogrešno pripisati isključivo psihološkom stresu.

Bol teško bolesnih ne liječi se samo lijekom: na Cvjetnom trgu podsjetili na ono što nijedan sustav ne može dati

Mirošević se osvrnula i na inzulinsku rezistenciju te šećernu bolest tipa 2, koje se mogu razvijati postupno i dugo ostati neprepoznate. Naglasila je da metaboličke promjene nisu uvijek samo posljedica prehrane i tjelesne aktivnosti, nego na njih mogu utjecati i nasljedni čimbenici, hormoni, san, lijekovi i životne okolnosti.

Jedna od važnih poruka njezina izlaganja bila je da žene ponekad nastavljaju sa svakodnevnim obvezama unatoč simptomima, stavljajući potrebe drugih ispred vlastitih. Zato dugotrajan umor, neobjašnjive promjene tjelesne mase i druge tegobe ne bi trebalo automatski pripisivati stresu ili životnoj dobi, nego po potrebi provjeriti njihov uzrok.

Nije svaka tegoba normalan dio ženskog života

Dr. sc. Vesna Gall, specijalistica ginekologije i opstetricije, upozorila je da žene određene zdravstvene tegobe često prihvaćaju kao nešto što jednostavno moraju podnositi. Izrazito bolne menstruacije, obilna krvarenja, bol tijekom spolnog odnosa ili tegobe u menopauzi koje narušavaju kvalitetu života ne bi trebalo zanemarivati samo zato što su česte.

Foto: Redakcija

Posebno se osvrnula na to kako se žene ponekad postupno navikavaju na simptome i odgađaju odlazak liječniku, bilo zbog svakodnevnih obveza ili uvjerenja da su njihove tegobe uobičajene. Istaknula je i važnost prepoznavanja dugotrajne tuge i tjeskobe nakon poroda. Glavna poruka njezina izlaganja bila je da menstruacija, porod i menopauza jesu prirodni životni procesi, ali to ne znači da žene moraju trpjeti tegobe koje im otežavaju svakodnevni život. Pravodobno traženje stručne pomoći može značajno utjecati na kvalitetu života.

Mentalno zdravlje žena ne smije biti u drugom planu

Prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, specijalistica psihijatrije, istaknula je da žensko zdravlje obuhvaća mnogo više od reproduktivnog zdravlja. Žene češće obolijevaju od depresije i anksioznih poremećaja, a njihovo mentalno zdravlje zahtijeva pažnju u svim životnim razdobljima.

Posebno je upozorila na nevidljivi teret skrbi jer žene uz posao često preuzimaju brigu o djeci, kućanstvu i starijim članovima obitelji. Dugotrajni stres i iscrpljenost mogu ozbiljno narušiti njihovo zdravlje, kao i posljedice nasilja. Naglasila je važnost ranog prepoznavanja teškoća, dostupne psihološke pomoći i podrške ženama, uz poruku da očuvanje mentalnog zdravlja mora imati prednost pred liječenjem već razvijenih problema.