Iako žene čine gotovo 70 posto zdravstvene radne snage u svijetu, na vodećim pozicijama zastupljene su znatno manje. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, zauzimaju tek oko četvrtine rukovodećih funkcija. Upravo su položaj žena u zdravstvu, prepreke njihovu profesionalnom napredovanju i zdravstveni problemi koji se kod žena još uvijek često podcjenjuju bili među glavnim temama prvog Women in Healthcare Foruma, održanog 9. listopada u zagrebačkom hotelu Westin.

Konferencija je okupila zdravstvene djelatnike, znanstvenike te predstavnike zdravstvenih institucija i farmaceutske industrije, a predstavljeni su i rezultati istraživanja koji pokazuju da spol i dalje može utjecati na profesionalne mogućnosti žena u zdravstvenom sustavu.

Žene se i dalje suočavaju s preprekama u napredovanju

Istraživanje provedeno među 206 hrvatskih onkoloških stručnjaka, objavljeno ove godine u časopisu BMC Health Services Research, pokazalo je da 56 posto ispitanih žena smatra kako su zbog svojeg spola imale manje profesionalnih prilika. Isto je navelo samo dva posto muškaraca. Među najčešće prepoznatim preprekama rodnoj ravnopravnosti istaknute su poteškoće u usklađivanju poslovnog i privatnog života (69 posto), društveni pritisci (46 posto), nesvjesne predrasude (44 posto) te nedostatak mogućnosti za razvoj ženskog liderstva (33 posto).

Foto: Paradigma Agency, konferencija „Žene u zdravstvu”

Na Forumu je upozoreno i na razlike u primanjima. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2024. godinu, prosječna bruto plaća žena u zdravstvu bila je oko 22 posto niža od prosječne bruto plaće muškaraca. Pritom je važno naglasiti da se radi o razlici između prosječnih primanja svih zaposlenih žena i muškaraca u djelatnosti, a ne nužno o različitoj plaći za isti posao.

Udruga Remisija ruši predrasude i podsjeća da dijagnoza artritisa ne briše snove

O profesionalnom razvoju, mogućnostima napredovanja i ženskom liderstvu govorile su brojne sudionice, među kojima Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore, Ana Ljubas, glavna medicinska sestra KBC-a Zagreb, te Kaja Radeta iz farmaceutske kompanije AbbVie. Svoja iskustva podijelile su i Nikolina Sesar, prva neurokirurginja u Hrvatskoj, Eva Usmiani Capobianco i Alenka Jajac Knez iz JGL-a te Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.

Žensko zdravlje i dalje se nedovoljno prepoznaje

Osim položaja žena u zdravstvenom sustavu, važan dio konferencije bio je posvećen zdravstvenim problemima žena, čiji se simptomi i utjecaj na svakodnevni život nerijetko podcjenjuju. Jedna od istaknutih tema bila je migrena, neurološka bolest koja češće pogađa žene i može znatno narušiti kvalitetu života.

Foto: Paradigma Agency, konferencija „Žene u zdravstvu”

„Migrena se i dalje olako odbacuje kao obična glavobolja, a ponajprije pogađa žene u godinama kad grade karijeru i brinu o obitelji. Hormonski status može utjecati na učestalost napadaja tijekom cijelog ženina života. Mnoge godinama trpe bol jer vjeruju da se ne može liječiti, a to nije točno jer današnje specifične terapije omogućuju da se bolest kontrolira i da se očuva kvaliteta života. Žensku bol moramo shvatiti ozbiljno, i u ordinaciji i na radnom mjestu”, istaknula je akademkinja Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol Klinike za neurologiju KBC-a Sestre milosrdnice.

Kako uspješno organizirati bolnički odjel? O izazovima smo razgovarali s glavnom sestrom

Koliko migrena može utjecati i na društvo pokazuje istraživanje instituta WifOR, prema kojem se gubici produktivnosti povezani s migrenom u Hrvatskoj procjenjuju na 1,31 posto BDP-a, gotovo jednako kao kod kardiovaskularnih bolesti, za koje iznose 1,33 posto. Na potrebu ozbiljnijeg pristupa zdravstvenim tegobama žena upozorila je i Nataša Božić Šarić iz kompanije AbbVie, naglasivši važnost pravodobnog prepoznavanja simptoma, dijagnoze i odgovarajućeg liječenja.

Mireli Bušić dodijeljena prva Women in Healthcare Impact Award

Na konferenciji je prvi put dodijeljena i nagrada Women in Healthcare Impact Award, kojom se prepoznaju žene koje su svojim znanjem, radom i profesionalnim djelovanjem ostvarile značajan doprinos zdravstvu. Prva dobitnica nagrade je dr. Mirela Bušić, dugogodišnja nacionalna koordinatorica za transplantaciju pri Ministarstvu zdravstva, koja je imala važnu ulogu u razvoju hrvatskog sustava darivanja i presađivanja organa.

Foto: Paradigma Agency, konferencija „Žene u zdravstvu”

Početkom 2000-ih Hrvatska je bila među europskim zemljama s najmanjim brojem darivatelja organa. Dr. Bušić zajedno je sa suradnicima i zdravstvenim timovima sudjelovala u reformi transplantacijskog sustava, razvoju mreže bolničkih koordinatora, uvođenju stručnih protokola i edukaciji zdravstvenih djelatnika. Zahvaljujući zajedničkom radu brojnih stručnjaka, Hrvatska je s vremenom postala jedna od vodećih zemalja u području darivanja i presađivanja organa.

Dr. Bušić imala je i važnu ulogu u pristupanju Hrvatske organizaciji Eurotransplant, čime su dodatno unaprijeđene mogućnosti transplantacijskog liječenja hrvatskih pacijenata. Od 2022. godine radi pri Vijeću Europe, gdje sudjeluje u razvoju europskih standarda kvalitete i sigurnosti u području transfuzije i transplantacije. Nagrada joj je dodijeljena kao priznanje za dugogodišnji rad i doprinos razvoju sustava čiji se rezultati očituju u spašenim životima i boljoj kvaliteti života pacijenata.