Rasprava o privatnom zdravstvu u Hrvatskoj često djeluje kao da se vodi u vakuumu — bez podataka o tome kako taj omjer izgleda u ostatku Europe. Podaci koje smo prikupili iz višegodišnjih pregleda zdravstvenih sustava zemalja EU pokazuju jasan obrazac: privatni bolnički kapaciteti rastu u cijeloj Europi, a Hrvatska u tom segmentu zauzima posljednje mjesto.

Svaka četvrta bolnička postelja u EU privatna 

Prema podacima Eurostata o vlasništvu bolničkih kapaciteta, prosječan udio privatnih bolničkih kreveta u promatranim europskim zemljama iznosi oko 28 posto. Iako postoje razlike u metodologijama. Drugi podatak do kojeg smo došli procjenjuje da samo privatni sektor s ciljem ostvarivanja dobiti upravlja s oko 23% do 24% svih bolničkih kreveta na kontinentu. Riječ je podacima europske udruge privatnih bolnica i njihovom dokumentu Private Hospitals UEHP Factbook 2025.

Prema svim metodama Hrvatska se nalazi na samom dnu s tek dva posto privatnih bolničkih kreveta, dok javni sektor drži preostalih 98 posto kapaciteta.

Gdje je privatni sektor najjači?

Na vrhu ljestvice po udjelu privatnih bolničkih kreveta prednjači Belgija s 65 posto privatnih neprofitnih kreveta, a slijedi je Njemačka s 52 posto. U Njemačkoj pritom vrijedi razlikovati dvije vrste privatnog vlasništva: oko 30 posto kreveta drže veliki profitni lanci, poput grupacije Helios (u vlasništvu koncerna Fresenius) ili Asklepios, dok dodatnih 20 posto pripada privatnim neprofitnim organizacijama, uglavnom crkvenim ustanovama.

Udio javnih i privatnih kreveta u europskim bolnicama          Foto: UEHP Factbook

Francuska broji 37 posto privatnih kreveta, s dobro razvijenim segmentom privatnih klinika specijaliziranih za elektivne zahvate i porodništvo. Italija ide do 30 posto, koristeći model u kojemu država ugovorima prepušta dio bolničke skrbi privatnim pružateljima, ali pod strogom regulacijom i po fiksnim cijenama.

Austrija i Grčka smještene su između 27 i 35 posto, dok Švicarska - zemlja s jednim od najskupljih zdravstvenih sustava na svijetu - bilježi 40 posto privatnih kreveta.

Poseban slučaj: Nizozemska

Nešto drugačiju sliku nudi Nizozemska, zemlja o kojoj smo pisali kao posebnom europskom slučaju kada je u pitanju zdravstveni sustav. Tamo čak 95 posto kreveta formalno spada pod privatni sektor, no radi se isključivo o privatnim neprofitnim zakladama, a ne o profitnim korporacijama. Liječenje se financira iz obveznog privatnog osiguranja, ali zakon osiguravatelju nalaže prihvatiti svakog pacijenta bez obzira na zdravstveno stanje ili dob.

Hrvatska: na dnu, ali s naznakama promjene

Hrvatska, s modelom koji gotovo u potpunosti počiva na javnom vlasništvu i financiranju bolnica kroz HZZO, nalazi se na suprotnom kraju spektra. Prema Eurostatovim podacima, Hrvatska je 2020. zajedno sa Slovenijom, Litvom, Maltom, Danskom, Estonijom i Rumunjskom bila u skupini zemalja u kojima je najmanje 90 posto bolničkih kreveta u javnom vlasništvu.

Medicinski centar Medikol/Render

No određeni pomak ipak se naslućuje zahvaljujući snažnoj privatnoj inicijativi. Medikol Grupa u rujnu 2025. pokrenula je izgradnju Specijalnog onkološkog centra, na 55.000 četvornih metara u Zagrebu, s ukupnom vrijednošću ulaganja od 106 milijuna eura. Vlada Republike Hrvatske projektu je dodijelila status Strateškog investicijskog projekta jer predstavlja ključan iskorak u povećanju kapaciteta za liječenje onkoloških bolesnika. Po završetku, bit će to najveća privatna specijalna onkološka bolnica u regiji s više od 560 zaposlenih i ambicijom da postane regionalni centar izvrsnosti za onkologiju.

Ključna razlika između Hrvatske i nordijskih zemalja s usporedivo niskim udjelom privatnih kreveta - poput Danske (3 posto) - je u tome što Danska ima javni sustav koji godinama prednjači po učinkovitosti i dostupnosti skrbi, s visokim zdravstvenim rashodima po stanovniku. Hrvatska taj standard ne dostiže, a istovremeno ni privatnom sektoru dosad nije otvorila veći prostor da nadoknadi manjak kapaciteta.