U Hrvatskoj trenutačno živi oko 180 tisuća osoba kojima je u nekom trenutku dijagnosticiran rak, a svake godine bilježi se 26 tisuća novih onkoloških dijagnoza. Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš iznijela je podatke u Hrvatskom saboru na sastanku skupine „Zastupnici protiv raka". Europska unija razvija mrežu sveobuhvatnih centara za rak kojima bi do 2030. godine pristup trebalo imati 90 posto europskih pacijenata.

EU mreža centara za rak: što to znači za Hrvate?

Europska mreža sveobuhvatnih centara za rak jedan je od najvećih projekata u sklopu programa EU4Health. Cilj je uspostavljanje jedinstvenih standarda skrbi, multidisciplinarnog timskog pristupa liječenju te bolji pristup inovativnoj dijagnostici i terapijama, kazala je Bubaš.

Najčešći tipovi raka i njihovi simptomi - prepoznajte ih na vrijeme!

Hrvatska već ima centar za personaliziranu medicinu i uspostavljen multidisciplinarni pristup liječenju. Ono na čemu tek treba poraditi, naglasila je državna tajnica, jest ujednačavanje standarda skrbi,  što bi se trebalo postići upravo kroz centre izvrsnosti.

Kao navodi HRT, u rujnu ove godine očekuje se donošenje Akcijskog plana za rak za razdoblje 2026.–2028. u sklopu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka. Ove će godine biti izrađen i prihvaćen i nacionalni plan za rano otkrivanje raka vrata maternice, dok za rak debelog crijeva već postoji usvojeni dokument koji uključuje liječnike obiteljske medicine — jednako kao i plan protiv raka pluća.

Hrvatska više nije na začelju Europe

Bubaš je istaknula napredak u preživljenju onkoloških bolesnika: „Hrvatska je ostvarila značajan pomak u povećanju preživljenja od raka. Po tome nismo više na začelju nego u prosjeku Europske unije, što znači da imamo veću kvalitetu, bolje ishode liječenja te ranije otkrivanje bolesti."

Važnost prevencije naglasio je i HDZ-ov zastupnik Andro Krstulović Opara: „Ona omogućuje ne samo uštedu, nego kvalitetnu i efikasnu primjenu skupih terapija i lijekova. Prevencija prvenstveno proizlazi kroz zdravstvenu kulturu, to su teme o kojima još moramo razgovarati."

Liste čekanja, kvarovi aparata, manjak onkologa

Unatoč ohrabrujućim podacima, zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić upozorila je da se onkološki bolesnici i dalje suočavaju s ozbiljnim problemima: listama čekanja, kvarovima aparata za terapijske postupke i nedostatkom onkologa u manjim gradovima.

Posebno je istaknula spori ulazak novih lijekova u sustav: „Više od 550 dana prođe u prosjeku prije nego što budu dostupni kroz sustav zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj."

Bubaš je odgovorila da pacijenti dobivaju lijekove čak i one koji nisu na listi, i koje ne moraju sami platiti: „Ja potpisujem te dokumente gotovo svakodnevno. Jedan dio njih ide na teret bolnice, jedan dio doniraju farmaceutske tvrtke, a jedan dio se nalazi na listi posebno skupih lijekova. Te lijekove koristi 0,3 posto populacije, na njih se troši nekoliko stotina milijuna eura."

Zastupnik Željko Reiner (HDZ) dotaknuo se pitanja zapošljavanja onkologa u malim bolnicama, zauzimajući kritičan stav: „Onkolog je specijalist koji zahtijeva multidisciplinarni tim oko sebe jer o terapiji nikad ne odlučuje jedan čovjek, nego cijeli timovi."