Alkohol u EU postaje sve jeftiniji i dostupniji, a to nas košta života

Europske navike konzumacije alkohola, koje su među najizraženijima u svijetu, ugrožavaju živote. Ipak, umjesto da otežaju dostupnost alkohola, mnoge vlade dopuštaju pad cijena, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Prema izvješću WHO-a, pivo je od 2022. godine postalo financijski pristupačnije u 11 zemalja EU-a, dok je u šest zemalja postalo manje pristupačno. Kod žestokih pića trend je još izraženiji: ona su pristupačnija u 17 zemalja, a manje pristupačna u samo dvije. Za vino je utvrđeno da ga 14 zemalja EU-a uopće ne oporezuje, uključujući velike proizvođače poput Italije i Španjolske.

Europa voli alkohol

EU ima sedam od deset zemalja s najvećom potrošnjom alkohola po stanovniku u svijetu. Rumunjska, Latvija i Češka su među najvećim konzumentima.

Alkohol je jedan od glavnih uzročnika raka, a rizik se povećava s većom konzumacijom. Također je povezan s mnogim bolestima, uključujući kardiovaskularne bolesti i depresiju, što dodatno opterećuje zdravstvene sustave.

WHO preporučuje da vlade poduzmu mjere za smanjenje konzumacije alkohola radi zaštite ljudi. Povećanje cijena alkoholnih pića kroz poreze smatra se jednom od najučinkovitijih mjera. Ipak, neke zemlje EU-a imaju vrlo niske ili nikakve poreze na određene vrste alkohola.

Ekonomistica WHO-a Anne-Marie Perucic izjavila je da je činjenica da više od polovice zemalja EU-a uopće ne oporezuje vino "neobična" prema međunarodnim standardima. Dodala je da ljudi više konzumiraju alkohol kada je financijski pristupačniji.

"Izuzeće nekog proizvoda nije uobičajeno. To se uvijek radi iz političkih razloga, socio-ekonomskih razloga [poput] pokušaja zaštite lokalne industrije. Jasno je da to nema smisla iz zdravstvene perspektive", rekla je Perucic za POLITICO.

Alkohol potiče nasilje i bolesti

Među tih 14 zemalja koje ne oporezuju vino nalaze se i Njemačka, Austrija i Bugarska, a one su smještene u sjevernim i središnjim dijelovima EU-a.

"Financijski pristupačniji alkohol potiče nasilje, ozljede i bolesti", rekao je Etienne Krug, direktor WHO-ova Odjela za socijalne odrednice zdravlja. "Dok industrija profitira, javnost često snosi zdravstvene posljedice, a društvo ekonomske troškove."

Europska unija radi na planovima za zaštitu vinske industrije od prijetnji poput smanjenja potrošnje i klimatskih promjena. U prosincu su institucije EU-a dogovorile paket mjera za podršku ovom sektoru.

Europska komisija je nedavno odustala od prijedloga za uvođenje poreza na razini cijele EU na tzv. alcopops, odnosno slatka, unaprijed pomiješana alkoholna pića s okusom gaziranih sokova, kao dio svog plana "Safe Hearts".

WHO u zasebnom izvješću navodi da su od 2022. godine i zaslađena pića postala financijski pristupačnija u 13 zemalja EU-a. Prehrana bogata šećerom povezuje se s pretilošću, dijabetesom tipa 2, srčanim bolestima, bolešću masne jetre i nekim vrstama raka.