Europska koalicija za prestanak pokusa na životinjama (ECEAE), kojoj pripada i hrvatska udruga Prijatelji životinja, pokrenula je kampanju za zabranu testiranja botoksa na životinjama. Procjene pokazuju da se u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu svake godine koristi i ubije više od 100 000 miševa za testove kontrole kvalitete botulinum toksina — poznatijeg kao botoks — iako pouzdane alternative postoje već više od desetljeća.

Što je botoks i zašto se testira na životinjama?

Toksin botulinum jedan je od najjačih neurotoksina koji postoje. Koristi se u medicinske svrhe, primjerice za liječenje cervikalne distonije (bolnog grča mišića vrata) i blefarospazma (nevoljnog treptanja), ali daleko najčešće završava u kozmetičkim tretmanima za uklanjanje bora.

Dr. Barić: Era biološke obnove donosi novi pristup, fokus je na obnovi kože iznutra

Zbog iznimno visoke toksičnosti, svaka serija botoksa mora proći provjeru kvalitete, a ta se provjera i dalje rutinski provodi na životinjama.

Kako izgledaju ti pokusi?

Biologinja Nikolina Kanjer iz udruge Prijatelji životinja opisala je što se događa u tim laboratorijima: „U pokusima na životinjama koji se još uvijek često koriste za ovu svrhu, miševima se ubrizgavaju različite doze neurotoksina. Životinje postupno razvijaju paralizu i teške respiratorne probleme, a mnoge umiru od gušenja. Prema zakonodavstvu EU-a, ovi testovi spadaju u najvišu kategoriju težine."

Foto: Magnific

Kanjer upozorava i na nedostatak transparentnosti: „Testiranja botoksa na životinjama odvijaju se bez transparentnosti. Podaci o broju korištenih životinja i svrsi testiranja nisu javno dostupni i teško ih je pronaći. Većina potrošača ne zna da su proizvodi testirani u vrlo okrutnim pokusima na životinjama."

Nedavna istraživanja Sveučilišta u Utrechtu pokazala su da je testiranje na životinjama i dalje česta praksa u Europi, posebno u Irskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i do nedavno u Njemačkoj.

Zašto se ne koriste metode bez životinja?

Metode koje ne uključuju životinje dostupne su već više od deset godina. Nekoliko proizvođača već ih primjenjuje, barem u pojedinim fazama proizvodnje, a prema navodima ECEAE-a, te moderne metode temeljene na stanicama ne samo da izbjegavaju patnju životinja, nego daju i znanstveno relevantnije rezultate.

Znate li što je blefaroplastika? Sve više Hrvata odlučuje se za ovaj estetski zahvat

Ipak, pokusi na miševima ostaju standard u Europskoj farmakopeji — referentnom dokumentu koji propisuje standarde za lijekove u Europi.

Pravna rupa koja omogućuje testiranje

Ključan problem leži u zakonskoj klasifikaciji: botoks je, unatoč tome što se pretežno koristi u estetske svrhe, zakonski definiran kao medicinski proizvod. Zbog tog statusa ne potpada pod europsku zabranu testiranja kozmetike na životinjama.

Dr. Dilyana Filipova, zamjenica predsjednice ECEAE-a, smatra to ozbiljnim propustom: „Strašno je da se testiranja na životinjama za proizvode s botoksom u estetske svrhe još uvijek odobravaju. Prema zakonodavstvu EU-a, trebala bi biti zabranjena jer ne bi trebala proći procjenu štete i koristi. Njihovo odobravanje pokazuje osnovni problem u regulaciji, gdje se patnji životinja zapravo posvećuje malo pažnje."

Što traži nova kampanja?

ECEAE je 2023. predala oko 164 000 potpisa Europskoj agenciji za lijekove u Amsterdamu. Novom kampanjom i internetskom peticijom organizacija traži:

• uklanjanje testa na miševima iz Europske farmakopeje
• veću transparentnost o broju korištenih životinja i svrsi testiranja
• obvezu proizvođača da potrošače obavijeste o testiranjima na životinjama