Magnific
Više europskih gradova traži od Europske unije zabranu cigaretnih filtera zbog onečišćenja okoliša i upitne zdravstvene koristi za pušače. Prema stajalištu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), filteri ne pružaju dokazanu zdravstvenu korist, dok odbačeni opušci predstavljaju velik problem za gradske službe zadužene za održavanje čistoće.
Kako piše Politico, inicijativi No (Plastic) Filter, koju predvodi nizozemski Haag, pridružili su se Bruxelles, München, Dublin i Genova, kao i drugi europski gradovi. Kampanju podupiru i nizozemska vlada te organizacije koje se bave zaštitom okoliša. Zagovornici zabrane smatraju da postojeće mjere, prema kojima proizvođači duhanskih proizvoda sudjeluju u financiranju čišćenja otpada, nisu dovoljne za smanjenje onečišćenja.
Većina cigaretnih filtera izrađena je od celuloznog acetata, vrste plastike koja se vrlo sporo razgrađuje u okolišu. Zbog toga odbačeni opušci mogu dugo ostati na ulicama, u tlu i vodi. Razmjere problema pokazuju podaci iz Bruxellesa, gdje opušci, prema navodima gradskih vlasti, čine približno 30 posto ukupnog otpada odbačenog u javnom prostoru.
Nakon smrti Kristiana Josipa Periša otvoreno pitanje odgovornosti još jednog člana vodstva Jankomira
U Haagu se godišnji troškovi uklanjanja opušaka procjenjuju na oko dva milijuna eura. Predstavnici gradova upozoravaju da čišćenje zahtijeva znatne financijske i ljudske resurse te smatraju da bi zabrana filtera bila učinkovitija od dosadašnjih mjera.
Osim onečišćenja okoliša, inicijativa otvara i pitanje stvarne zdravstvene koristi cigaretnih filtera. Svjetska zdravstvena organizacija podržava njihovu zabranu ili postupno ukidanje, ističući da filteri ne pružaju dokazanu zdravstvenu korist pušačima. Stručnjaci koji zagovaraju zabranu upozoravaju da filter može stvoriti pogrešan dojam kako je pušenje cigareta s filterom sigurnije.
Spolno prenosiva infekcija nije isto što i spolna bolest
S druge strane, duhanska industrija protivi se zabrani. Predstavnik tvrtke British American Tobacco Nathan Jones za Politico je izjavio da istraživanja pokazuju kako filteri mogu smanjiti izloženost određenim štetnim tvarima iz duhanskog dima. Istodobno je naglasio da sigurna cigareta ne postoji, neovisno o tome ima li filter ili ne.
Važno je razlikovati moguće smanjenje izloženosti pojedinim tvarima od dokazanog smanjenja rizika od bolesti. Pušenje i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik, a prisutnost filtera ne čini cigarete sigurnima.
Zahtjev europskih gradova dolazi u vrijeme kada Europska unija razmatra izmjene propisa o duhanskim proizvodima i jednokratnoj plastici. Jedna od mogućnosti jest zabrana svih cigaretnih filtera kroz izmjene europskih pravila o duhanskim proizvodima. Druga bi bila ograničavanje uporabe plastike u filterima u okviru propisa o jednokratnim plastičnim proizvodima.
Majka nije mogla priuštiti pomagalo za dijete, pa je Domagoj Klen razvio besplatnu aplikaciju
Međutim, pojedini gradovi upozoravaju da zabrana samo plastičnih filtera ne bi nužno riješila problem. Smatraju da bi proizvođači mogli prijeći na druge materijale koji bi također stvarali otpad i opterećivali okoliš. Duhanska industrija, s druge strane, zagovara bolje informiranje potrošača, strožu provedbu pravila o odbacivanju opušaka te razvoj alternativnih materijala.
Zabrana cigaretnih filtera zasad nije donesena. Riječ je o inicijativi kojom europski gradovi žele potaknuti promjene zakonodavstva i smanjiti onečišćenje povezano s duhanskim proizvodima.