Električni automobili donijeli su tišu vožnju, drukčije ubrzavanje i sustave regenerativnog kočenja, no upravo bi neke od tih karakteristika mogle objasniti zašto dio ljudi navodi da im je tijekom vožnje u električnim vozilima češće mučno. Istraživanja ovog fenomena još su u ranoj fazi, no stručnjaci izdvajaju nekoliko karakteristika električnih vozila koje bi mogle imati ulogu u pojavi kinetoze, odnosno bolesti kretanja.

Bebe do daljnjega ne cijepe protiv tuberkuloze: HZJZ odgovorio na pitanja koja muče roditelje

Neurolog dr. Nicholas Hac iz Northwestern Medicine objašnjava da bolest kretanja nastaje zbog svojevrsnog nesklada između osjetilnih informacija koje mozak prima. Kako bismo procijenili krećemo li se, organizam se oslanja na nekoliko izvora informacija: ono što vidimo, signale iz sustava za ravnotežu u unutarnjem uhu te osjete iz tijela. Kada informacije nisu međusobno usklađene, može se pojaviti mučnina. Klasičan primjer je gledanje u mobitel tijekom vožnje. Oči su usmjerene prema relativno nepomičnom zaslonu, dok sustav za ravnotežu registrira ubrzavanja, kočenja i skretanja automobila, piše BBC.

Što je drukčije kod električnih automobila?

Jedno od mogućih objašnjenja krije se upravo u njihovoj tišoj i mirnijoj vožnji. Dr. Irene Di Giulio s King's Collegea u Londonu objašnjava da smo tijekom vožnje navikli povezivati kretanje automobila sa zvukom i vibracijama motora. Oni nam mogu pružiti dodatne informacije o tome kada vozilo ubrzava. Električna vozila nemaju zvuk i vibracije motora na koje smo navikli u konvencionalnim automobilima, što bi kod nekih putnika moglo pridonijeti neskladu između onoga što očekuju i kretanja koje njihovo tijelo osjeća.

Drugi mogući razlog je regenerativno kočenje. Kada vozač električnog automobila otpusti papučicu gasa, elektromotor može početi usporavati vozilo i istodobno vraćati dio energije u bateriju. Ako je usporavanje naglo, putnik može osjetiti učestale promjene brzine i svojevrsno njihanje naprijed-natrag.

Magnific

Električna vozila mogu i vrlo brzo ubrzavati i usporavati, a Di Giulio navodi da bi i takve promjene kretanja mogle pridonijeti pojavi bolesti kretanja. Važnu ulogu pritom može imati i stil vožnje, a pojedini modeli omogućuju prilagođavanje intenziteta regenerativnog kočenja.

Što može pomoći protiv mučnine?

Stručnjaci navode nekoliko jednostavnih postupaka kojima putnici mogu pokušati ublažiti tegobe. Korisno je gledati kroz prednje staklo umjesto u mobitel ili knjigu te, kada je moguće, sjediti na prednjem sjedalu. Ako se sjedi straga, srednje mjesto može biti bolje jer omogućuje pogled prema cesti ispred vozila.

Može pomoći i držanje glave što mirnijom uz naslon za glavu, blago spuštanje naslona sjedala, kontrolirano disanje i svjež zrak kroz otvoreni prozor. Prije duljeg putovanja preporučuje se dovoljno spavati, biti dobro hidriran i izbjegavati masnu hranu. Postoje i lijekovi protiv bolesti kretanja, ali mogu izazvati pospanost. Zanimljivo je da se organizam s vremenom može prilagoditi određenoj vrsti kretanja. Profesor John Golding, koji se bavio istraživanjem bolesti kretanja, navodi da ponavljana izloženost može smanjiti osjetljivost jer se tijelo postupno navikava na nove obrasce vožnje.

HZJZ ima novu platformu: Sve o besplatnom pregledu koji spašava život na jednom mjestu

Proizvođači također mogu pokušati smanjiti problem. Među mogućim rješenjima koja istraživači spominju su softversko ublažavanje naglih ubrzavanja, prilagodljivo regenerativno kočenje te zvučni ili vibracijski signali koji putniku daju dodatnu informaciju o kretanju vozila.

Za konačan odgovor o tome izazivaju li električni automobili doista češće ili snažnije simptome bolesti kretanja ipak će biti potrebno više kvalitetnih i opsežnih istraživanja.