Često se govori o tome kako stanovništvo u Hrvatskoj sve više stari, a broj rođenih svake godine strmoglavo pada. Kako bismo saznali o čemu se zapravo radi i kakvo je uistinu stanje u našoj državi, obratili smo se Službi za javnozdravstvenu gerontologiju - Referentnom centru Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" . 

Već na samom početku dobili smo odgovor da se prema podacima iz 2024. godine svrstavamo među najstarije nacije Europe. Prosječna starost ukupnog stanovništva Hrvatske u toj je godini iznosila 44,5 godine, s time da su žene u prosjeku starije (46,2 godine) od muškaraca (42,8 godine). Najviše starijih ljudi, dakle, onih od 65 i više godina, živi u Šibensko-kninskoj županiji (28,5 posto), a najmanji ih je broj u Gradu Zagrebu (20,8 posto).

Starenje ne mora značiti propadanje. Studija otkriva kako se mozak i tijelo mogu poboljšati nakon 65. godine

Demografsko starenje naše nacije evidentno je, a potvrđuje ga činjenica da je odnos broja osoba starijih od 60 ili 65 godina prema broju djece i mladih u Hrvatskoj prešao kritičnu granicu od 100. To znači da u populaciji živi puno više starijih nego mladih osoba. Osim toga, iz NZJZ Dr. Andrija Štampar objašnjavaju da se Hrvatska već dugi niz godina, čak desetljećima, suočava s time da svake godine umire znatno više ljudi nego ih se rađa: “Rezultat je konstantan pad broja stanovnika, što dodatno "stari" naciju jer se baza dobne piramide (mladi) neprestano sužava.”

Magnific

Dodatan problem predstavlja i iseljavanje mladih koji priliku za bolji život traže izvan granica Hrvatske. Taj se trend povećao još ulaskom Hrvatske u EU kada je emigracija postala znatno lakša te su se otvorile nove prilike za svakoga tko je htio pronaći “bolji život” u nekoj drugoj državi članici. Državu su tada, kao i danas, uglavnom napuštali ljudi u reproduktivnoj i radno sposobnoj dobi od 20 do 40 godina. Sukladno tome, ova činjenica dodatno utječe na smanjenje nataliteta.

“Hrvatska se s demografskog gledišta može smatrati “starom nacijom”. Razlog nije samo što ljudi žive dulje, nego je to kombinacija niskog nataliteta i iseljavanja, što dovodi do dugoročnog pada broja stanovnika”, poručuju iz Zavoda. 

Starenje nacije značajno utječe na zdravstveni sustav

Hrvatski zdravstveni sustav pod velikim je pritiskom zbog starenja populacije iz više razloga. Povećano opterećenje očituje se u svakodnevnom radu domova zdravlja i bolnica, ali i cijelog zdravstvenog sustava što se očituje na nekoliko načina:

• Stariji ljudi često pate od kroničnih nezaraznih bolesti i novotvorina koje zahtijevaju doživotno liječenje i stalni nadzor. Česte su i višestruke dijagnoze.
• Starije osobe često koriste nekoliko lijekova istovremeno radi više bolesti zbog čega nerijetko dulje ostaju u bolnici što dodatno opterećuje bolnički sustav.
• Važno je napomenuti da Hrvatskoj nedostaje specijalista gerijatrijske medicine i razvijene palijativno-gerijatrijske skrbi. U Hrvatskoj trenutno rade samo dvije specijalistice gerijatrije. 
• Doprinosi zaposlenih financiraju zdravstveni sustav, a smanjenje radno sposobnog stanovništva zbog starenja narušava ravnotežu.
• Manje mladih znači i manje budućih liječnika, medicinskih sestara i njegovatelja. To može dovesti do smanjenja kvalitete zdravstvene usluge i dostupnosti potrebne skrbi.
• Kako raste broj starijih osoba, raste potreba za dugotrajnom njegom koja zbog nedostatka smještajnih kapaciteta često pada na članove obitelji  što ih znatno opterećuje.

Najčešći zdravstveni problemi s kojima se susreću starije osobe su bolesti cirkulacijskog sustava, na drugom mjestu novotvorine, a na trećem mjestu nalaze se bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. 

Magnific

Među bolesti cirkulacijskog sustava ubrajaju se arterijska hipertenzija (visoki krvni tlak) i ishemijska bolest srca (smanjen protok krvi u srčanom mišiću). S godinama se povećava rizik od nastanka raka na različitim organima u tijelu (pluća, debelo crijevo, prostata, dojke). Česti su osteoartritis (trošenje hrskavice u zglobovima) i osteoporoza (smanjenje gustoće kostiju), a u starijoj se dobi javlja i dijabetes tipa 2 zbog inzulinske rezistencije i promjena u načinu života. 

Kad zapravo počinje starost? Znanost kaže – kasnije nego što mislite

No, stariji ljudi nisu samo osjetljiviji na fizičke promjene u tijelu, već i na one mentalne. Demencija i Alzheimerova bolest također se povezuju sa starosti, a česta je i Parkinsonova bolest (utječe na kretanje i često je praćena drhtavošću, ograničava svakodnevne aktivnosti). Tu je i problem oštećenja sluha i vida, a posebnu pozornost potrebno je obratiti na pojavu depresije koja je često potaknuta usamljenošću, gubitkom bliskih osoba ili kroničnom boli.

Postoje načini na koje život može biti kvalitetan i u poznoj dobi

“Način života ima iznimno velik utjecaj na kvalitetu života u starijoj dobi, često čak i veći nego genetika. Pozitivno zdravstveno ponašanje obuhvaća aktivnosti pojedinca usmjerene na očuvanje, unapređenje zdravlja i prevenciju bolesti, što izravno utječe na kvalitetu života. To uključuje pravilnu prehranu, redovitu tjelovježbu, dovoljno sna, higijenske navike te izbjegavanje štetnih navika poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola”, odgovaraju iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju na pitanje o tome kako si starije osobe same mogu pomoći. 

Starenjem se metabolizam čovjeka usporava, energetske potrebe i potrebe za makronutrijentima se smanjuju, ali potrebe za mikronutrijentima (vitaminima i mineralima) ostaju jednake ili su veće nego tijekom zrele dobi. Zbog toga je iznimno važno održavati zdravu prehranu i piti dovoljno tekućine, a preporučuje se mediteranska prehrana (povrće, voće, cjelovite žitarice, zdrave masnoće (maslinovo ulje) i riba).

Tajna života od 117 godina: znanstvenici otkrili što je činilo Mariju Branyas posebnom

Savjetuje se ograničiti takozvanih pet bijelih namirnica u prehrani: bijela sol, bijeli šećer, bijelo brašno, bijela riža, bijela mast. Nezdrave masnoće preporučuje se zamijeniti bundevinim, repičinim, maslinovim ili suncokretovim uljem. Preporuka je povećati unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te bučinih koštica s ciljem sprječavanja bolesnoga starenja.

Naravno, tjelesna aktivnost se preporučuje i starijim ljudima, ali ona mora biti prilagođena njihovim potrebama: umjerena aktivnost poput hodanja, plivanja ili laganih vježbi značajno poboljšava kvalitetu života. 

Magnific

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ kroz Službu za javnozdravstvenu gerontologiju, koja je i Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba provodi gerontološku djelatnost koja se temelji na promociji zdravog i aktivnog starenja: “Jedna od vrlo prepoznatljivih preporuka je Vodič – 15 uputa za aktivno i zdravo starenje, hrvatski model. Sve preporuke za zaštitu zdravlja starijih osoba i ostale publikacije dostupne su na mrežnim stranicama NZJZ “Dr. Andrija Štampar”, www.stampar.hr  ”

Iz Zavoda napominju da svijest o važnosti prevencije i aktivnog starenja u Hrvatskoj postoji i raste, ali je još uvijek nedovoljno razvijena i neravnomjerno primijenjena u praksi. Svijest o važnosti prevencije i aktivnog starenja razvijenija je u urbanim sredinama nego u ruralnim područjima. U većim su gradovima dostupni programi, usluge i razne organizirane aktivnosti namijenjene umirovljenicima, dok je u manjim mjestima pristup sličnim sadržajima znatno ograničen. 

Potrebna je prilagodba društva u cjelini

“Odgovor na starenje populacije zahtijeva sustavne prilagodbe zdravstvenog i socijalnog sustava te društva u cjelini. Ključni elementi odnose se na institucionalnu prilagodbu, tehnološku integraciju i promjenu društvene paradigme. Sustavno ulaganje u prevenciju (rana dijagnostika, probiri, edukacija o prehrani i kretanju) može značajno smanjiti učestalost razvoja kroničnih bolesti. Važnu ulogu ima i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Obiteljska medicina treba imati središnje mjesto u skrbi za starije osobe, osobito u kontekstu multimorbiditeta, koji zahtijeva holistički i individualni pristup”, poručuju iz Službe za javnozdravstvenu gerontologiju.

U nekim geografskim područjima ljudi žive znatno dulje nego u ostatku svijeta: Mit ili istina?

Također, potrebno je ojačati kapacitete ustanova dugotrajne skrbi i zdravstvene njege u kući kroz osnaživanje patronažnih službi, povećanje broja stručnog osoblja u domovima za starije te bolje povezivanje zdravstvenog i socijalnog sustava. Poseban naglasak treba staviti na kontinuiranu skrb za osobe s kroničnim bolestima poput Alzheimerove bolesti, zadržavanje zdravstvenih djelatnika boljim uvjetima rada i razvojem gerijatrije, kao i promicanje aktivnog starenja kroz programe tjelesne aktivnosti, edukacije i socijalne uključenosti. Istodobno, nužno je suzbijati ageizam (diskriminaciju starijih osoba) i starije osobe prepoznati kao važan društveni resurs, jer kvaliteta gerijatrijske skrbi pokazuje razinu razvoja i brige za cjelokupno stanovništvo.