javno zdravlje
Jesmo li nakon sporazuma EU i Mercosura osuđeni jesti lošu hranu
Freepik
Iako je veliki sporazum o slobodnoj trgovini između Europske unije i zemalja Mercosura, vani slavljen kao velika pobjeda u Hrvatskoj dočekan vrlo negativno. Hrvatska Vlada podržala je potpisivanje sporazuma jer vidi priliku za veći izvoz industrijskih proizvoda i zaštitu nekih domaćih brendova.
Utjecaj na Hrvatsku
Oporba i sindikati poljoprivrednika upozoravaju na moguće negativne posljedice za ruralna područja. Navode da Hrvatska već sada ovisi o uvozu hrane i da bi sporazum mogao dodatno ugroziti male proizvođače, posebno u govedarstvu.
Statistike pokazuju da trenutno samo oko 0,34 posto hrane koju Hrvatska uvozi dolazi iz zemalja Mercosura. Kritičari smatraju da bi taj udio mogao znatno porasti nakon ukidanja carina.
Stranka Dom i nacionalno okupljanje (DOMINO) predložila je u Hrvatskom saboru zaključak kojim bi se vladu obvezalo da donese propise za zaštitu građana od hrane koja bi se u velikim količinama uvozila iz zemalja Mercosura.
“I umjesto da mi svi zajedno ovdje podržimo taj zaključak i da kažemo je ok to je u redu, idemo zaštititi naše ljude. Kad smo već uništili domaću proizvodnju jer ni u čemu više nismo samodostatni kad je u pitanju proizvodnja hrane pa idemo barem za štiti naše ljude od toga da ne moraju jesti tu hranu koja tko zna kakve kvalitete. Ne, mi smo opet ovdje se ili sakrili ili nismo uopće glasovali ili smo bili protiv toga. E toliko drage kolege o odgovornosti i brizi za javno zdravlje i uopće za javne interese iz ove naše sabornice ovdje", poručio je nedavno zastupnik te stranke Damir Biloglav.
Trenutna situacija oko sporazuma između Europske unije i Mercosura (Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj) ostaje iznimno dinamična i složena.
Što je dogovoreno?
Nakon više od 25 godina pregovora, Europska unija i Mercosur su 17. siječnja 2026. u Asunciónu u Paragvaju službeno potpisali dva važna dokumenta.
- EMPA (Sporazum o partnerstvu) predstavlja sveobuhvatan okvir za suradnju.
- iTA (Privremeni trgovinski sporazum) odnosi se samo na trgovinu i carine te omogućuje bržu primjenu dogovorenih mjera.
Glavni ciljevi sporazuma
- Planira se postupno ukidanje uvoznih carina na oko 91 do 92 posto proizvoda u razdoblju od 15 godina.
- Europska unija želi olakšati izvoz automobila, strojeva, kemikalija i farmaceutskih proizvoda na tržište Mercosura.
- Zemlje Mercosura dobit će veće kvote za izvoz govedine, peradi, šećera i etanola na europsko tržište.
- Sporazum predviđa zaštitu više od 350 europskih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, kao što su sirevi i vina, od neovlaštenog kopiranja na tržištima Južne Amerike.
Zgrada Europskog parlamenta u Strasbourgu Foto: Freepik
Trenutačna blokada: Sud EU-a
Iako je sporazum potpisan, još nije stupio na snagu. Europski parlament je 21. siječnja 2026. odlučio poslati sporazum Sudu Europske unije (ECJ). Glavni razlog je provjera usklađenosti sporazuma s ekološkim standardima i propisima o sigurnosti hrane u Europskoj uniji. Ova pravna provjera može odgoditi ratifikaciju za 18 do 24 mjeseca, pa je cijeli proces trenutno zaustavljen.
Zašto su poljoprivrednici u strahu?
Hrvatski i europski poljoprivrednici snažno se protive sporazumu iz više razloga:
- Poljoprivrednici upozoravaju na nelojalnu konkurenciju i smatraju da će jeftino meso i poljoprivredni proizvodi iz Južne Amerike ugroziti domaću proizvodnju.
- Također ističu razlike u standardima i navode da farmeri u Mercosuru smiju koristiti pesticide i hormone rasta koji su u Europskoj uniji strogo zabranjeni.
- Postoji zabrinutost da bi na europsko tržište mogla doći hrana upitne kvalitete zbog nižih cijena.
Što slijedi?
Daljnji razvoj sporazuma ovisi o odluci Suda Europske unije. Ako sud da pozitivno mišljenje, sporazum će se vratiti Europskom parlamentu na glasanje, a zatim ga moraju ratificirati nacionalni parlamenti svih država članica, uključujući i Hrvatski sabor.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
