Jesen je vrijeme kada gljive sve češće stavljamo na naše tanjure. Pripremamo ih u rižotima, juhama, umacima ili s jajima, a mnogi upravo u ovo doba godine odlaze u šume kako bi ih sami ubrali. Gljivarenje može biti izvrstan hobi i prilika za boravak u prirodi, ali samo ako dobro poznajemo vrste koje beremo. Zamjena jestivih i otrovnih gljiva može imati ozbiljne, pa i smrtonosne posljedice.

Osim što obogaćuju okus brojnih jela, gljive imaju i vrijedna nutritivna svojstva. Prema podacima Harvard T. H. Chan School of Public Health, sadrže malo kalorija i masti, a izvor su različitih vitamina, minerala i bioaktivnih spojeva koji se istražuju zbog mogućih dobrobiti za zdravlje.

Bogate hranjivim tvarima, a siromašne kalorijama

Gljive sadrže vitamine B skupine, osobito B2, B3 i B5, te minerale poput selena, bakra, kalija i fosfora. Sadrže i vlakna, a posebno su zanimljive zbog antioksidativnih spojeva koji mogu pomoći u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.

Određene vrste mogu biti i dobar izvor vitamina D2. Njegova količina ovisi o izloženosti gljiva sunčevoj ili ultraljubičastoj svjetlosti. Gljive uzgojene u zatvorenim prostorima često sadrže vrlo malo vitamina D, dok ga one izložene UV svjetlosti mogu sadržavati znatno više.

Mogu li pomoći zdravlju mozga i crijeva?

Znanstvenici proučavaju moguću povezanost konzumacije gljiva i očuvanja kognitivnih funkcija. U istraživanju na 663 osobe starije od 60 godina, oni koji su jeli više od dvije porcije gljiva tjedno imali su 52 posto nižu učestalost blagog kognitivnog oštećenja u usporedbi s osobama koje su ih jele rjeđe od jednom tjedno.

Ipak, istraživanje nije dokazalo da gljive izravno štite od kognitivnog propadanja. Znanstvenici posebno proučavaju ergotionein, spoj s antioksidativnim svojstvima koji se nalazi u gljivama.

Terapija 'magičnim gljivama' učinkovitija od klasičnih lijekova?

Gljive sadrže i polisaharide koji mogu djelovati kao prebiotici, odnosno hrana korisnim crijevnim bakterijama. Istraživanja pokazuju da mogu poticati rast bakterija poput Lactobacillus i Bifidobacterium, važnih za ravnotežu crijevne mikrobiote.

Što je s imunitetom i zaštitom od bolesti?

Posebnu pozornost privlače beta-glukani i drugi bioaktivni spojevi iz gljiva. Istraživanja na stanicama i životinjama pokazala su da pojedini spojevi mogu utjecati na aktivnost imunosnih stanica te imati protuupalno i potencijalno antitumorsko djelovanje.

Međutim, ti rezultati ne znače da konzumacija gljiva dokazano sprječava ili liječi rak. Velika opažajna istraživanja također nisu pronašla značajnu povezanost između jedenja gljiva i manjeg rizika od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti ili raka.

Kako gljive utječu na zdravlje? Što kaže znanost o lavljoj grivi, shiitakeu i puranovom repu

Gljive su zato vrijedan dio raznolike i uravnotežene prehrane, ali nisu zamjena za liječenje niti čudotvorna namirnica. Najbolje ih je promatrati kao ukusan način da prehranu obogatimo hranjivim tvarima, osobito tijekom jesenske sezone.