Slovenski Nacionalni institut za javno zdravlje predstavio je prve jedinstvene smjernice za unos vitamina D, koje obuhvaćaju sve dobne skupine i nude jasne preporuke za stanovništvo. Stručnjaci su pri predstavljanju naglasili da se Slovenija već dugo suočava s izrazito niskim razinama vitamina D u populaciji, posebno tijekom hladnijeg dijela godine. Također, među rizičnim skupinama poput starijih osoba, trudnica i ljudi koji većinu dana provode u zatvorenim prostorima.

Smjernice se oslanjaju na višegodišnje epidemiološke analize koje potvrđuju da većina Slovenaca nema dovoljnu razinu ovog vitamina, ključnog za zdravlje kostiju, mišića i imunološkog sustava. Endokrinologinja Marija Pfeifer pojasnila je da su preporuke prvenstveno namijenjene zdravom stanovništvu i određenim skupinama koje su, zbog životnih okolnosti ili zdravstvenog rizika, posebno sklone nedostatku vitamina D. Uz dobro poznatu ulogu u regulaciji metabolizma kalcija i fosfata, znanstvena istraživanja posljednjih godina upućuju i na dodatne moguće koristi: smanjenje rizika od autoimunih bolesti, povoljan učinak na akutne respiratorne infekcije te manju smrtnost kod određenih vrsta raka.

Preporuke o doziranju

Nove slovenske smjernice uvode jasne preporuke o doziranju. Tako bi odrasli tijekom razdoblja od listopada do travnja trebali svakodnevno uzimati 800 do 1000 međunarodnih jedinica vitamina D3, dok starije osobe trebaju i do dvostruko veće doze. Oni koji gotovo cijeli dan borave u zatvorenim prostorima, poput korisnika domova za starije osobe, savjetuje se da vitamin D uzimaju tijekom cijele godine. Stručnjaci naglašavaju da je dnevno uzimanje vitamina D učinkovitije od povremenog uzimanja većih doza, koje može biti štetno, piše RTV SLO.

Posebna pozornost posvećena je djeci i adolescentima, kod kojih se bilježe zabrinjavajuće niske razine vitamina D, osobito u razdoblju puberteta kada se stvara najveća količina koštane mase i oblikuje imunološki sustav. Pedijatri zato djeci preporučuju redovito uzimanje vitamina D od rane jeseni do kraja proljeća, pri čemu propis na recept omogućuje bolju kontrolu kvalitete pripravaka i jednak pristup svim obiteljima.

Znanstveno potvrđeno: Vitamin D3 usporava starenje, štiti srce i mozak

Veliki problem predstavlja i izraženi manjak vitamina D među ženama reproduktivne dobi, što je povezano s većim rizikom komplikacija u trudnoći. Smjernice trudnicama, dojiljama i ženama koje planiraju trudnoću preporučuju dnevne doze od 800 do 1000 IJ, dok se ženama s pretilošću savjetuju dvostruke doze.

Prema podacima HZJZ-a situacija u Hrvatskoj vrlo je slična

Podaci Instituta za nutricionistiku u Sloveniji dodatno naglašavaju ozbiljnost situacije: zimska mjerenja pokazuju da oko 80 posto odraslih Slovenaca ima manjak vitamina D, a čak 40 posto ozbiljan manjak. U domovima za starije osobe stanje je još lošije, uz iznimno visoke stope nedostatka tijekom cijele godine. Stručnjaci upozoravaju da bez dodataka prehrani ili lijekova s vitaminom D, većina stanovništva u zimskom razdoblju jednostavno ne može postići potrebnu razinu.

Freepik

Nove smjernice stoga predstavljaju važan korak prema boljoj javnozdravstvenoj zaštiti i poziv su zdravstvenom sustavu i donositeljima politika da osiguraju njihovu punu primjenu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo ističe da je manjak vitamina D vrlo čest i u Hrvatskoj, posebno tijekom jeseni i zime, jer u tom razdoblju koža gotovo i ne može sintetizirati vitamin D iz sunčeve svjetlosti. Zato HZJZ preporučuje da odrasle osobe, a posebno stariji, kronični bolesnici i oni koji borave u zatvorenim prostorima, svakodnevno uzimaju 1500 do 2000 IJ vitamina D od listopada do travnja. Optimalna koncentracija u krvi trebala bi biti između 75 i 125 nmol/L, a uz potvrđeni manjak liječnik može propisati privremeno veće doze.

Vrijeme je za jačanje imuniteta: 5 vitamina i minerala koje vaše tijelo sada treba

Prirodni izvori vitamina D, poput masne ribe, jaja i jetre, najčešće nisu dovoljni da zadovolje potrebe organizma. Zbog toga se dodaci prehrani smatraju praktičnim načinom održavanja adekvatne razine vitamina D, posebno jer niske vrijednosti mogu povećati rizik od infekcija dišnog sustava i kroničnih bolesti. Za dojenčad se i dalje preporučuje 400 IJ dnevno tijekom prve godine života, a djeca i adolescenti koji se malo izlažu suncu trebaju oko 600 IJ dnevno.

HZJZ zaključuje da je najbolja zaštita kombinacija boravka na otvorenom, pravilne prehrane i redovite suplementacije u zimskom razdoblju. Iako su slovenske smjernice nove, a hrvatske nešto starije, podaci iz obje zemlje potvrđuju isto: manjak vitamina D ozbiljan je javnozdravstveni problem u regiji.