investicije pod revizijom
Ministarstvo ne jamči realizaciju projekata od 600 milijuna eura, prioritet su plaće i dugovi
Freepik
Ministarstvo zdravstva navodno priprema reviziju kapitalnih ulaganja u iznosu od 600 milijuna eura. U službenim odgovorima na upite ovoga tjedna, Ministarstvo nije zajamčilo sigurnost započetih bolničkih investicija širom Hrvatske, ističući da su isplate plaća i podmirivanje dugova veledrogerijama prioritet u odnosu na gradnju i opremanje bolnica.
Nakon što smo objavili vijest o mogućem smanjenju sredstava za kapitalna ulaganja u zdravstvu za 30 posto, Ministarstvo zdravstva poslalo je nove, detaljnije odgovore. Iako pokušavaju zadržati dojam stabilnosti, brojke i prioriteti koje navode pokazuju da su ulaganja u bolnice postala glavni izvor za pokrivanje proračunskih rupa.
Sada je poznato: radi se o 600 milijuna eura
Ministarstvo zdravstva prvi put je jasno navelo iznos o kojem se govori. Za kapitalna ulaganja u 2026. godini planirano je 600 milijuna eura, dok ukupni proračun iznosi oko 8 milijardi eura. Ako se neslužbene informacije o smanjenju od 30 posto pokažu točnima, zdravstveni sustav mogao bi izgubiti 180 milijuna eura namijenjenih obnovi, izgradnji i opremanju bolnica.
“Analiza izvršenja državnog proračuna ne odnosi se isključivo na investicijske projekte, već obuhvaća cjelokupni proračun zdravstvenog sustava. Pritom valja naglasiti da investicijski projekti, bez obzira na fazu postupka nabave u kojoj se nalaze, čine svega 7,5% ukupnog proračuna zdravstva”, poručili su iz Ministarstva.
Iako Ministarstvo pokušava umanjiti važnost tog iznosa tvrdeći da investicije čine samo 7,5% ukupnog proračuna, upravo je ta stavka jedina podložna rezovima. Ostatak proračuna gotovo je u potpunosti vezan za fiksne troškove.
Plaće i lijekovi ispred novih bolnica
Na naše izravno pitanje može li Ministarstvo jamčiti da neće biti otkazivanja javnih nabava već objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN), nismo dobili jasan odgovor. Umjesto toga, dobili smo pojašnjenje prioriteta:
"Imajući u vidu navedeni udio kapitalnih ulaganja u ukupnom proračunu, primarni fokus analize usmjeren je na isplate materijalnih prava (plaća) za 79.000 zaposlenih u sustavu, koje obuhvaćaju 38% proračuna zdravstvenog sustava, te na smanjenje dospjelih obveza prema veledrogerijama, na koje otpada 37% proračuna."
Ovakva izjava jasno pokazuje da su ulaganja u bolničku infrastrukturu najizloženija mogućim rezovima. Plaće se ne smiju smanjivati, a dugove prema veledrogerijama treba podmiriti, pa kapitalni projekti ostaju jedini prostor za uvođenje fiskalne discipline.
EU projekti pod "analizom"
Posebno zabrinjava što nije jasno što će biti s projektima sufinanciranim iz fondova Europske unije (NPOO, KKUI). Na pitanje hoće li ti projekti biti pošteđeni, Ministarstvo je odgovorilo samo da se o njima vodi računa i da je analiza proračuna još uvijek u tijeku.
To znači da trenutno nijedan projekt, bez obzira na izvor financiranja, nije siguran.
Što to znači za pacijente i ravnatelje?
Iako Ministarstvo tvrdi da projekti koji su "u tijeku" nisu upitni, još uvijek nije jasno što točno znači "u tijeku". Projekti koji su u fazi projektiranja ili su tek ušli u proces javne nabave, poput najavljene Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu ili opremanja regionalnih centara, sada su u neizvjesnoj situaciji.
Bez jasnog jamstva da se natječaji neće poništavati, bolnice ulaze u razdoblje neizvjesnosti. Ostaje pitanje tko će prvi, pod pritiskom detaljne analize Ministarstva financija, morati zaustaviti radove ili odgoditi druga ulaganja.
Podijeli: Facebook Twiter
