Nakon što je HUBOL prozvao ravnatelje bolnica zbog netransparentnog financiranja Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), stigao je žestok odgovor. Iz UPUZ-a optužuju HUBOL i Liječničku komoru za destabilizaciju sustava

HUBOL: Bolnice kriju koliko su javnog novca isplatile "udruzi ravnatelja"

UPUZ optužuje HUBOL za samovolju, zaštitu uskih cehovskih interesa i blokiranje ključnih reformi sustava.

„Naša članarina je 0,60 eura, a vaša je harač“

Iz UPUZ-a su napali financijsku strukturu Hrvatske liječničke komore (HLK). Navode kako je proračun UPUZ-a u 2024. godini iznosio 947.000 eura, od čega polovina dolazi iz dobrovoljnih članarina koje iznose tek 0,60 eura mjesečno po zaposleniku.

S druge strane, UPUZ iznosi teške optužbe na račun HLK-a, koju nazivaju "centralom" HUBOL-a:

• Obvezni namet: Ističu da svaki liječnik mjesečno plaća 32 eura članarine Komori, što je 30 puta više od iznosa koji bolnice izdvajaju za UPUZ.

• Milijunski prihodi: Tvrde da je HLK samo u 2024. uprihodila više od 6 milijuna eura iz plaća liječnika, što nazivaju "haračem" o kojem HUBOL znakovito šuti.

Tko zapravo vlada sustavom?

U priopćenju se navodi da u zdravstvu vlada "strah od HUBOL-a", kojeg nazivaju borbenim krilom HLK-a. Optužuju ih da su svojim pritiscima na zakonodavstvo omogućili liječnicima odlazak iz ustanova odmah nakon specijalizacije bez ikakvih obveza, što je, prema UPUZ-u, opustošilo bolnice u manjim sredinama.

"HUBOL i HLK nemaju funkciju unapređenja sustava na korist pacijenata, nego sustavno destabiliziraju javno zdravstvo štiteći privatne interese," poručuju iz UPUZ-a.

Sukob oko javno-privatnog rada

Kao jednu od ključnih točaka razdora, UPUZ ističe pitanje dvojnog rada liječnika (rad u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama istovremeno). Dok UPUZ traži strožu regulaciju kako bi se smanjile liste čekanja i spriječila korupcija, optužuju HUBOL da takvu regulaciju stopira kako bi sačuvao povlašteni status svojih članova.

Poziv administraciji: Ograničite članarine Komori!

UPUZ-HR zaključuje kako imaju potpuno zakonsko i ustavno pravo na udruživanje kao poslodavci, baš kao što to čine slične udruge u Sloveniji, Austriji ili Italiji. Svojih devet zaposlenika (liječnika, pravnika i ekonomista) vide kao servis bolnicama koji štedi novac koji bi se inače trošio na skupe vanjske odvjetničke urede.

Za kraj, uputili su poziv zdravstvenoj administraciji da hitno razmotri ograničenje visine obvezne članarine HLK-a, kako bi se liječnici zaštitili od, kako kažu, neopravdanog financijskog pritiska vlastite komore.