čistka na šalterima
Više od 10.000 građana lani ostalo bez zdravstvenog osiguranja
Freepik
Administrativne mjere Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) nastavljaju značajno smanjivati broj osiguranika. Prema najnovijim podacima, više od deset tisuća građana tijekom prošle godine izgubilo je pravo na obvezno zdravstveno osiguranje isključivo zbog nepojavljivanja na šalteru HZZO-a u propisanom roku od tri mjeseca.
Ova praksa, uvedena izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju iz 2023. godine, bila je usmjerena na ažuriranje evidencije i uklanjanje osoba koje rade u inozemstvu, a koriste zdravstveni sustav u Hrvatskoj. Međutim, prema navodima Novog lista, mjere su zahvatile i građane koji nikada nisu napuštali zemlju, ali nisu prijavljeni na burzu rada (HZZ).
Tisuće ljudi bez prava na liječenje
Statistički podaci za kraj 2025. godine pokazuju da je oko 127.000 osoba trenutno obvezno osobno pristupati HZZO-u svaka tri mjeseca. Prošle godine, 10.308 građana izgubilo je taj status zbog kašnjenja s prijavom. Povratak u sustav zahtijeva plaćanje najmanje 112 eura mjesečno, što predstavlja značajnu prepreku za nezaposlene i socijalno ugrožene osobe.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorava na ozbiljne posljedice koje proizlaze iz ovih statističkih podataka. Ističe primjere rodilja koje gube potpore, kroničnih bolesnika i osoba s psihičkim poteškoćama koje zbog svog zdravstvenog stanja ne uspijevaju ispoštovati birokratske rokove.
Prema informacijama Novog lista, pravobraniteljica je 2023. godine podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti ove obveze, no Ustavni sud još nije donio odluku, dok se negativni učinci nastavljaju akumulirati.
Iznimke koje ne otklanjaju temeljni problem
Izmjenama zakona iz 2025. godine uvedene su određene iznimke za osobe s invaliditetom, samohrane roditelje i trudnice, no kritičari ističu da sustav ostaje izrazito rigidan. Ključni problem ostaje rok od 30 dana za regulaciju statusa nakon gubitka osiguranja, koji HZZO ne namjerava ukinuti.
Budući da Ministarstvo rada još uvijek nije donijelo pravilnik kojim bi najugroženijim skupinama omogućilo ostvarivanje osiguranja putem županija, građani su često prepušteni vlastitim resursima i saznaju da su izbrisani iz evidencije tek kada im je potrebna liječnička pomoć.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
