Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci napravio je iskorak u obrazovanju budućih liječnika osnivanjem prve samostalne sveučilišne Katedre za hitnu medicinu u Hrvatskoj. Hitna medicina time je prvi put na jednom hrvatskom medicinskom fakultetu dobila zasebnu katedru i samostalan akademski status.

Kako prenosi Sveučilište u Rijeci, odluku o osnivanju Katedre Fakultetsko vijeće donijelo je 9. lipnja 2026. godine, a na snagu je stupila 1. srpnja.

FDA odobrila prvu terapiju za pacijente s rijetkom genetskom bolešću

Za vršitelja dužnosti pročelnika nove Katedre imenovan je prof. dr. sc. Alen Protić, dosadašnji pročelnik Katedre za anesteziologiju, reanimatologiju, hitnu i intenzivnu medicinu te dugogodišnji predstojnik Klinike za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli KBC-a Rijeka.

Hitna medicina dobila samostalan akademski status

Iako je hitna medicina u Hrvatskoj priznata kao samostalna specijalizacija još 2014. godine, dosad ni na jednom medicinskom fakultetu nije postojala zasebna katedra posvećena toj grani medicine. Nastava iz hitne medicine odvijala se u sklopu širih katedri. Osnivanjem samostalne katedre riječki Medicinski fakultet hitnoj medicini daje vlastiti prostor za razvoj nastavnog, znanstvenoistraživačkog i razvojnog programa.

Dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. sc. Josip Španjol istaknuo je važnost toga da hitna medicina dobije vlastito mjesto u akademskoj zajednici i ravnopravan položaj s ostalim kliničkim disciplinama.

Nova katedra ujedno je dio šire modernizacije kliničke nastave na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Kako navodi Sveučilište, modernizacija uključuje razvoj simulacijske medicine i jačanje praktičnih vještina studenata, kao i suradnju s KBC-om Rijeka te Zavodom za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije.

Kad hitna prijeđe granicu, veza pukne: Europa sprema sustav koji radi i kad mreža padne

Rijeka je tako postala prvi hrvatski sveučilišni centar u kojem je hitna medicina, više od desetljeća nakon što je priznata kao zasebna specijalizacija, dobila i vlastitu samostalnu katedru. Osnivanje samostalne katedre važno je i za obrazovanje budućih liječnika jer otvara više prostora za sustavno usvajanje znanja i praktičnih vještina iz hitne medicine. Studenti će se tijekom obrazovanja moći detaljnije upoznavati s područjem u kojem su brza procjena stanja, pravilno donošenje odluka i pravodobno postupanje posebno važni.

Upravo znanje i praktična pripremljenost u hitnim situacijama mogu biti presudni kada se liječnik susretne s pacijentom kojem je potrebna neposredna pomoć. Jačanje obrazovanja iz hitne medicine zato u konačnici može doprinijeti boljoj pripremljenosti budućih liječnika za situacije u kojima pravodobna i pravilna reakcija može spasiti život.