Foto: Magnific
Čak 173 na svijetu imaju nacionalni plan za borbu protiv antimikrobne rezistencije, ali većina ih ne uspijeva obveze pretvoriti u financirane programe, pokazuju novi podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljeni u ponedjeljak. Zbog toga svijet zaostaje za ciljevima koje su zemlje 2024. dogovorile na Općoj skupštini UN-a i koje bi trebale dosegnuti do 2030.
Što jesti ako pijete antibiotike? Ove namirnice je ipak pametnije izbjegavati...
Antimikrobna rezistencija nastaje kad se mikroorganizmi promijene tako da više ne reagiraju na lijekove, često zbog pogrešne i prekomjerne uporabe tih lijekova, navode iz WHO-a.
„Postupci koje danas uzimamo zdravo za gotovo postaju daleko rizičniji kada antibiotici i antimikrobni lijekovi više ne djeluju”, upozorio je Jean-Pierre Nyemazi, vršitelj dužnosti direktora Odjela WHO-a za antimikrobnu rezistenciju. Dodao je da razvoj novih antibiotika ne prati širenje otpornosti.
„Nacionalni planovi ključni su za zaštitu lijekova koji štite nas, a činjenica da većina zemalja sada ima planove sjajna je vijest. No neispunjeni plan nikome ne pomaže”, rekao je glavni ravnatelj WHO-a dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus.
Godine 2017. plan je imalo samo 79 zemalja. Pravasha Prakash iz WHO-a ipak upozorava: „Zemlje napreduju u svakom koraku, ali napredak se i dalje mora ubrzati kako bi se do 2030. dosegnuli zadani ciljevi.”
Naime, samo 42 zemlje navode da im je plan financiran i da ga provode. Dr. Tedros zato poručuje: „Pozivamo sve zemlje da provedu svoje planove ulaganjima u sprječavanje infekcija, nadzor, pravedan pristup osnovnim antimikrobnim lijekovima i kvalitetnu dijagnostiku. Svaka spriječena infekcija znači da je potrebno manje antimikrobnih lijekova, a testiranje osigurava da pacijenti dobiju pravo liječenje samo kada je to potrebno.”
Upravo je prevencija, jedan od najučinkovitijih načina da se smanji potreba za antibioticima, među najvećim slabostima. Programe za sprječavanje i kontrolu infekcija ima 128 zemalja, ali ih je na nacionalnoj razini provelo samo 69, odnosno 38 posto. Cilj za 2030. je 90 posto.
„Otpornost na antibiotike – no šire govorimo o antimikrobnoj rezistenciji, ili AMR-u – raširena je i ugrožava budućnost moderne medicine”, rekao je Nyemazi na Globalnom medijskom forumu o AMR-u.
Prema podacima WHO-a, antimikrobna rezistencija samo je u 2021. bila izravno odgovorna za više od milijun smrti. Ako se sadašnji trendovi nastave, infekcije otporne na lijekove mogle bi u idućih 25 godina pridonijeti smrti više od 39 milijuna ljudi.
Nyemazi je problem usporedio s pandemijom: „Za razliku od COVID-19, koji je bio vrlo vidljiv, infekcije otporne na lijekove godinama odnose ljudske živote, a da to nismo primjećivali niti podizali uzbunu kako je trebalo.”
U 2023. godini svaka šesta laboratorijski potvrđena bakterijska infekcija bila je otporna na antibiotike. Nacionalni laboratorij koji može testirati otpornost uobičajenih bakterija ima 131 zemlja, ali otpornost i bakterija i gljivica može testirati samo njih 66. Cilj je da do 2030. to može 80 posto zemalja.
„Bez testiranja liječnici moraju liječiti ne znajući uzrok infekcije ni koji će antibiotik djelovati”, upozorila je Sylvia Bertagnolo iz WHO-a. Kako bi pomogao zemljama, WHO je objavio dva nova alata za laboratorije: popis prioritetnih dijagnostičkih testova i upute za postupke korak po korak.
*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.