Sve više zemalja razmatra zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina zbog zabrinutosti za mentalno zdravlje mladih. Razlog je jasan, brojni podaci povezuju korištenje društvenih mreža s porastom anksioznosti, depresije i osjećaja usamljenosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da takva mjera, iako naizgled logična, možda neće donijeti željene rezultate jer ne pogađa srž problema.

Lajkovi kao ogledalo vrijednosti: Kako društvene mreže oblikuju identitet djece i adolescenata?

Sve je više primjera koji ukazuju na negativan utjecaj društvenih mreža na mlade. Dugotrajno korištenje može dovesti do ovisnosti, promjena u raspoloženju i narušavanja mentalnog zdravlja. Zbog toga se ideja zabrane čini kao brzo rješenje, no pitanje je koliko je ona u praksi provediva i učinkovita.

Iskustvo pokazuje da mladi često pronalaze načine kako zaobići pravila. Tehnološki su vještiji od starijih generacija i lako pronalaze alternativne načine pristupa sadržaju. To znači da bi upravo oni koji su najviše izloženi riziku mogli najlakše zaobići ograničenja, piše The Conversation.

Problem nije samo u društvenim mrežama

Društvene mreže samo su dio šire slike. Pametni telefoni dizajnirani su tako da zadržavaju pažnju kroz obavijesti, stalni pristup sadržaju i nagrađivanje korisničke aktivnosti. Zbog toga se problem ne može svesti na jednu aplikaciju. Ako se pristup društvenim mrežama ograniči, mladi će vrijeme provoditi na drugim sadržajima koji koriste iste mehanizme.

Istraživanja povezuju pretjerano korištenje pametnih telefona s lošijim snom, slabijom koncentracijom, većim stresom i fizičkim problemima poput bolova u leđima. Takvi učinci ne pogađaju samo mlade, već i odrasle, što dodatno pokazuje da je riječ o širem društvenom obrascu.

Mladi vežu, kuju i pišu pisma – samo kako bi se maknuli od mobitela

Djeca i tinejdžeri uče promatrajući odrasle. Ako roditelji i učitelji stalno koriste telefone, takvo ponašanje postaje norma. Zato mjere koje se odnose samo na mlade ne mijenjaju stvarnu sliku, jer okruženje ostaje isto.

Teško je potpuno “isključiti” tehnologiju

Pametni telefoni danas su sastavni dio svakodnevnog života. Koriste se za školu, komunikaciju, bankarstvo i posao. Zbog toga potpuno ograničavanje pristupa postaje teško izvedivo bez utjecaja na druge važne aspekte života.

Stručnjaci ističu da bi fokus trebao biti širi. Umjesto zabrana, potrebno je raditi na promjeni navika i načina korištenja tehnologije. To uključuje kasnije uvođenje pametnih telefona kod djece, poticanje jednostavnijih uređaja i smanjenje funkcija koje potiču ovisničko ponašanje.

Zabrana društvenih mreža može djelovati kao odlučan korak, ali sama po sebi nije dovoljna. Problem nije u aplikacijama, već u načinu na koji koristimo tehnologiju. Pravo rješenje zahtijeva promjene na razini društva, a ne samo pojedinačnih pravila.