Znanstvenici su nedavno stekli nove uvide u razloge zbog kojih neke osobe razvijaju dugi COVID nakon infekcije virusom SARS-CoV-2.

Istraživači s Medicinskog fakulteta Harvard i Medicinskog centra Beth Israel Deaconess analizirali su uzorke krvi kako bi pratili imunološke i upalne reakcije tijekom vremena kod pacijenata s dugim COVID-om i onih bez tog stanja. Kod pacijenata s dugim COVID-om utvrđena je trajna kronična upala koja traje i nakon završetka akutne faze bolesti.

Nedostatak učinkovitih terapija

Procjenjuje se da 15 milijuna Amerikanaca živi s dugim COVID-om, no učinkovite terapije još nisu dostupne. Istraživački tim očekuje da će bolje razumijevanje uloge kronične upale omogućiti razvoj novih strategija liječenja. Dosadašnji tretmani bili su usmjereni uglavnom na antivirusne, a ne na protuupalne lijekove.

Veliko istraživanje o rizicima cjepiva protiv Covida-19: evo što su zaključili

„Naši nalazi pokazuju da je dugi COVID kod ljudi obilježen trajnom aktivacijom kroničnih upalnih putova, što otvara mogućnosti za nove terapijske ciljeve”, izjavio je viši autor Dan Barouch, profesor medicine na Medicinskom fakultetu Harvard i profesor imunologije na Beth Israel Deaconessu. Rezultati istraživanja objavljeni su 12. prosinca u časopisu Nature Immunology.

Simptomi i potraga za uzrocima

Simptomi dugog COVID-a uključuju umor, „moždanu maglu”, kratkoću daha, smanjenu toleranciju na tjelesnu aktivnost i kognitivni pad koji može trajati mjesecima ili godinama.

Uzroci zbog kojih neki pojedinci razvijaju dugi COVID, dok drugi ne, još nisu u potpunosti razjašnjeni. Jedna od vodećih hipoteza je da stanje proizlazi iz zaostalih virusnih fragmenata u tijelu.

Specifično liječenje za dugi COVID trenutačno ne postoji, istaknuo je Barouch. Većina dosadašnjih kliničkih ispitivanja bila je usmjerena na antivirusna sredstva za uklanjanje zaostalog virusa, no dosadašnji rezultati nisu pokazali učinkovitost.

Detaljna 'multi-omska' analiza imuniteta

Barouch i suradnici usmjerili su istraživanje na razjašnjavanje osnovne biologije dugog COVID-a, s naglaskom na molekularne promjene u imunološkom sustavu koje bi mogle biti temelj ovog stanja.

Freepik

„Povezivanje podataka i kliničkog djelovanja ključno je za unapređenje skrbi za pacijente”, izjavila je prva autorica Malika Aid Boudries, docentica medicine na Medicinskom fakultetu Harvard pri Beth Israel Deaconessu.

Istraživači su primijenili integrirani pristup, analizirajući imunološke odgovore, virusne markere, ekspresiju gena i proteine plazme kako bi izradili detaljan profil imunološkog sustava tijekom dugog COVID-a.

Ova „multi-omska” metoda omogućila je usporedbu imunoloških i upalnih odgovora između pacijenata s dugim COVID-om, osoba koje nisu bile zaražene virusom SARS-CoV-2, akutno zaraženih i potpuno oporavljenih osoba.

Upala kao rani pokazatelj rizika

U studiju je bilo uključeno 179 pacijenata iz dvije kohorte, jedne iz razdoblja 2020.-2021. i druge iz 2023.-2024.

Uzorci krvi analizirani su tri do šest mjeseci nakon početne infekcije i ponovno nakon više od šest mjeseci. Analiza je otkrila jasne razlike u specifičnim molekularnim signalnim putovima, odnosno nizu kemijskih reakcija koje reguliraju tjelesne funkcije, a koji su karakteristični za dugi COVID.

Gripa ne posustaje: više od 14.000 oboljelih, prvi smrtni slučajevi

Pacijenti s dugim COVID-om pokazivali su znakove kronične upale, iscrpljenosti imunološkog sustava i poremećaja staničnog metabolizma, što nije zabilježeno kod oporavljenih pacijenata.

Istraživački tim je utvrdio da su osobe s najvišom razinom upale na početku infekcije imale veću vjerojatnost razvoja dugotrajnih simptoma. Ovi nalazi upućuju da rana imunološka reakcija može u nekim slučajevima pridonijeti razvoju dugog COVID-a.

Lijek za ekceme kao potencijalno rješenje?

Istraživači su identificirali specifične imunološke i upalne proteine te molekularne potpise koji bi mogli biti ciljevi za terapije usmjerene na smanjenje kronične upale i obnovu zdrave imunološke funkcije.

Potrebna su dodatna istraživanja, uključujući veće studije na raznolikijim populacijama, kako bi se potvrdili ovi rezultati i ispitao terapijski potencijal identificiranih signalnih putova.

Istraživački tim je već započeo kliničko ispitivanje faze 2a s abrocitinibom, imunomodulirajućim lijekom odobrenim od strane FDA za liječenje atopijskog dermatitisa, s ciljem procjene učinkovitosti ciljanja jednog od glavnih upalnih signalnih putova identificiranih u studiji.