Opasnosti visokog krvnog tlaka svima su nam poznate, ali unatoč tome mnogi i dalje često zanemaruju posljedice koje se mogu pojaviti ako se stanje ne liječi. To je posebno vidljivo ako se prisjetimo najnovijeg rujanskog izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prema kojem je hipertenzivna bolest bila vodeći pojedinačni uzrok smrti u Hrvatskoj prošle godine. Od nje je umrlo 5.405 osoba, odnosno 10.8 posto svih umrlih. 

Više od polovice ljudi s visokim tlakom ne zna da ga ima

Povišeni krvni tlak često godinama ne uzrokuje simptome, ali može ozbiljno ugroziti zdravlje. Mnogi pacijenti osjećaju se potpuno zdravo, ne prijavljuju nikakve bolove ili jasne tegobe, a onda se na “slučajnom” sistematskom pregledu otkrije da zapravo već imaju problem. S druge strane, kod onih osoba koje krenu s liječenjem, posebno je problematično kada samoinicijativno prestanu uzimati propisane lijekove čim im se tlak normalizira o čemu danas razgovaramo s kardiologom Kristijanom Đulom. 

Pogreške kod liječenja visokog tlaka

Važno je napomenuti da povišeni tlak postupno oštećuje krvne žile i organe, osobito srce, mozak, bubrege i oči. Nakon propisane terapije većina se pacijenata u početku drži onoga što im je liječnik preporučio. Međutim, dr. Đula upozorava na neke od čestih grešaka koje primjećuje kod većeg broja pacijenata. 

Kaže kako je najčešća pogreška ta da pacijenti prekinu terapiju čim shvate da im se tlak normalizirao. Ljudi izmjere tlak, na ekranu se pojavi vrijednost 125/75 mmHg te oni automatski zaključe da su zdravi, talk je dobar pa im lijek zasigurno više nije potreban. Dr. Đula naglašava da je tlak zapravo dobar upravo zato što lijek i propisana terapija djeluju te da ovo nikako nije trenutak za prestanak njezinog uzimanja. 

Magnific

Osim toga, neki pacijenti vjeruju da je lijekove dovoljno uzimati samo kada im je tlak visok po principu: “Jučer mi je vrijednost tlaka bila 160 pa sam popio tabletu, ali danas je 130 pa to ne moram učiniti.” Ovakav pristup zapravo nema smisla i može biti opasan jer je  većina antihipertenzivne terapije namijenjena redovitom, svakodnevnom uzimanju.

Još jedan problem predstavlja samostalno mijenjanje doze ili potpuni prekid terapije zbog samo jedne neobične vrijednosti. 

“Ako se javljaju preniske vrijednosti, vrtoglavice ili druge nuspojave, terapiju treba prilagoditi u dogovoru s liječnikom, a ne samoinicijativno ukidati”, upozorava kardiolog. 

Dijagnoza se ne postavlja na temelju jednog mjerenja

Iako će se mnogi ljudi za života susresti s problemima povišenog krvnog tlaka, potrebno je napomenuti kako jedno povišeno mjerenje nije automatski razlog za paniku. Ako kod kuće izmjerite visoku vrijednost, najprije se pokušajte smiriti, sjesti na nekoliko minuta i pravilno ponoviti mjerenje.

Ozbiljno treba shvatiti vrijednosti oko 180/120 mmHg ili više te ako uz njih otežano dišete, osjetite bol u prsima, smeteni ste, osjećate slabost jedne strane tijela ili poremećaj u govoru, izrazito jaku ili neuobičajenu glavobolji ili poremećen vid. U tom je slučaju nužno potražiti hitnu medicinsku procjenu kako ne bi došlo do ozbiljnih komplikacija. 

Kada su vrijednosti 140/90 mmHg ili više i to se ponavlja, potrebno je pratiti situaciju i stanje zahtijeva daljnju obradu u ordinaciji čak i ako se osjećate dobro. Kardiolog je naglasio da se dijagnoza ne postavlja na temelju jednog mjerenja, nego ponavljanim mjerenjima te, kada je moguće, kućnim ili 24-satnim mjerenjem krvnog tlaka.

Žene brinu o svima, a sebe često stavljaju na posljednje mjesto

Dr. Đula za sve one koji se osjećaju dobro i uvjereni su kako im mjerenje tlaka nije potrebno ima istu poruku: “Ne trebamo čekati glavobolju, bol u prsima, moždani ili srčani udar da bismo otkrili da imamo problem. Mjerenje krvnog tlaka traje nekoliko minuta, bezbolno je i dostupno gotovo svima. Zato bih svoju završnu poruku sveo na jednu jednostavnu rečenicu: Ne možemo osjetiti koliki nam je krvni tlak – možemo ga samo izmjeriti.”