Bolovi, otekline i vidljivo proširene vene tegobe su koje mnogi zanemaruju, no postoje situacije u kojima je važno što prije potražiti liječničku pomoć. Posebno upozorenje predstavlja rana na nozi koja ne zacjeljuje jer može upućivati na ozbiljnije probleme s cirkulacijom ili biti povezana s dijabetesom. Upravo su takve rane, odnosno ulkusi, jedan od razloga zbog kojih ne treba odgađati pregled. Njihov nastanak najčešće je povezan s arterijskim ili venskim bolestima te dijabetesom, a za uspješno liječenje potrebno je utvrditi što je dovelo do njihova nastanka.

Posebno hitna situacija može nastati ako dođe do ozljede proširene vene i obilnog krvarenja. U takvom slučaju važno je odmah snažno pritisnuti mjesto krvarenja kako bi se ono zaustavilo te potražiti hitnu medicinsku pomoć.

„Tlak mi je dobar, više ne trebam tablete“: Liječnik upozorava na pogreške u liječenju hipertenzije

“Kada se otkrije točan uzrok, potrebno je liječiti i problem koji je doveo do nastanka rane i samu ranu. Poželjno je da se na pregled jave i pacijenti koji imaju bolove ili izrazite otekline”, ističe vaskularni kirurg Marko Grgić s kojim razgovaramo o tome kako danas izgledaju operacije vena, koliko traje oporavak, kome se takvi zahvati ne preporučuju te koliko u ublažavanju tegoba mogu pomoći lijekovi, gelovi i kompresijske čarape.

Operacija vena više ne znači dugotrajan oporavak

Iako se operacije proširenih vena često povezuju s kirurškim rezovima i dugim mirovanjem, suvremene metode liječenja omogućuju znatno brži povratak svakodnevnim aktivnostima. Dr. Grgić objašnjava da danas postoji više načina liječenja, a izbor zahvata ovisi o zdravstvenom stanju pacijenta i obilježjima venske bolesti. Uz klasičnu operaciju, koja je kod određenih pacijenata i dalje najbolje rješenje, primjenjuju se laserska i radiofrekventna ablacija, liječenje pjenom te medicinskim ljepilom.

“Klasična metoda i dalje je prisutna i kod nekih pacijenata predstavlja najbolje i najučinkovitije rješenje. Međutim, danas imamo brojne minimalno invazivne tehnike, zbog čega je povratak svakodnevnom životu izrazito brz”, objašnjava kirurg.

Većina zahvata danas se izvodi u lokalnoj anesteziji, što pacijentima omogućuje da se osnovnim aktivnostima vrate već istoga dana. Ipak, to ne znači da se odmah mogu vratiti svim fizičkim naporima. Povratak punom opsegu posla, treninzima i ostalim aktivnostima moguć je nakon otprilike dva tjedna. 

“Neki preporučuju i ranije, ali moj je savjet ipak pričekati da prođu ta dva tjedna od operacije”, kaže dr. Grgić.

Dodaje da je nakon zahvata potrebno određeno razdoblje poštovati preporuke o fizičkim aktivnostima kako bi se smanjio rizik od komplikacija. Nakon većine metoda liječenja preporučuje se i primjena elastične kompresijske terapije.

Magnific

Premda suvremeni zahvati omogućuju brži oporavak, postoje pacijenti kod kojih operacija vena može predstavljati ozbiljan zdravstveni rizik. Poseban oprez potreban je kod osoba s perifernom arterijskom bolešću, odnosno poremećenom opskrbom ekstremiteta arterijskom krvlju. Kod takvih pacijenata kompresijska terapija, koja se često primjenjuje nakon liječenja vena, može dodatno ugroziti ionako oslabljenu cirkulaciju.

“Ako je arterijska cirkulacija narušena, dodatnim pritiskom možemo ugroziti i preostale krvne žile koje omogućuju opskrbu ekstremiteta krvlju. Tako bismo liječenjem venske bolesti mogli ozbiljno pogoršati znatno opasniji problem, a to je nedostatna arterijska cirkulacija”, upozorava kirurg.

Žene brinu o svima, a sebe često stavljaju na posljednje mjesto

Osim poremećaja arterijske cirkulacije, prepreku operativnom liječenju mogu predstavljati i određene bolesti srca, neurološka oboljenja te druga ozbiljna zdravstvena stanja zbog kojih bi zahvat mogao ugroziti pacijenta. Zato odluka o operaciji ne ovisi samo o izraženosti proširenih vena ili želji pacijenta, nego i o procjeni mogućih rizika.

Mogu li kreme i lijekovi pomoći kod proširenih vena?

Na tržištu postoje brojni pripravci namijenjeni ublažavanju tegoba povezanih s proširenim venama, no njihova učinkovitost nije jednaka kod svih pacijenata. Marko Grgić među lijekovima koji se koriste kod venskih bolesti posebno izdvaja flavonoide diosmin i hesperidin, koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.

“Moram priznati da u početku nisam toliko vjerovao u njihovu učinkovitost. Međutim, kolegica koja zbog prirode našeg posla puno vremena provodi stojeći počela ih je koristiti i primijetila izrazito poboljšanje tegoba, pa čak i estetskog izgleda nogu. Od tada ih i ja preporučujem pacijentima”, govori kirurg.

Više od polovice ljudi s visokim tlakom ne zna da ga ima

Osim lijekova, za ublažavanje određenih simptoma koriste se i lokalni pripravci, među kojima dr. Grgić spominje heparinske gelove te kreme na bazi divljeg kestena. Ipak, naglašava da ne postoji univerzalna terapija koja će jednako odgovarati svim pacijentima jer različitim pacijentima odgovaraju različiti tretmani. Zato je važno svakome pristupiti individualno i odabrati terapiju koja će mu najviše pomoći.  Pritom je važno razlikovati ublažavanje simptoma od liječenja samog uzroka venske bolesti. Kreme i gelovi mogu pružiti olakšanje određenih tegoba, ali ne mogu ukloniti već nastale proširene vene.

Kompresijske čarape mogu pomoći, ali nisu za svakoga

Jedna od najčešćih preporuka osobama koje imaju problema s venskom cirkulacijom jest nošenje kompresijskih čarapa. Njihova je svrha primjenom kontroliranog pritiska na noge olakšati povrat venske krvi prema srcu i ublažiti simptome venske insuficijencije. Dr. Grgić ističe da kompresijska terapija ima važnu ulogu u liječenju venskih bolesti, iako njezina svakodnevna primjena nekim pacijentima predstavlja izazov, osobito tijekom ljetnih mjeseci.

Magnific

Istaknuo je da su kompresijske čarape izrazito korisne, ali i da je svjestan da je ljeti za vrijeme vrućina ljudima teže nositi ih. Ipak, ako zdravstveno stanje to zahtijeva, njihova je primjena bez obzira na to iznimno je važna. 

Međutim, upozorava da kompresijske čarape nisu prikladne za sve pacijente. Kod osoba s ozbiljno narušenom arterijskom cirkulacijom neodgovarajuća kompresija može dodatno smanjiti dotok krvi u noge i dovesti do teških komplikacija.

“Ako nema kontraindikacija, svakako preporučujem nošenje elastičnih čarapa ili zavoja. No kod pacijenata s arterijskom insuficijencijom potreban je poseban oprez jer kompresija može dodatno ugroziti cirkulaciju”, zaključuje dr. Marko Grgić.