Privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj posljednjih godina ulažu znatna sredstva u opremu, digitalizaciju i razvoj kapaciteta. No prema Hrvatskoj udruzi poslodavaca, taj razvoj ne prati državna politika koja privatni sektor u zdravstvu u velikom dijelu i dalje tretira kao da je izvan sustava.

Privatnici ulažu milijune bez pomoći države

“Privatni zdravstveni sektor u Republici Hrvatskoj ima vrlo ograničen pristup značajnijim natječajima, odnosno u velikom broju natječaja je isključen iz mogućnosti financiranja za razliku od javnog sektora”, upozoravaju iz HUP-a i dodaju da upravo to predstavlja “ključnu razvojnu barijeru u pogledu većih investicija”.

Drugim riječima, privatne poliklinike, bolnice i lječilišta većinu modernizacije financiraju same. Dok javne ustanove mogu konkurirati za europska sredstva, privatnici ulažu vlastiti novac kako bi, prema HUP-u, “podizali kvalitetu zdravstvenog sustava i rasterećivali javni sektor”.

Istovremeno, tehnologija i kapaciteti koje uvode privatne ustanove često omogućuju bržu dijagnostiku i kraće liste čekanja. No, bez pristupa fondovima, njihov razvoj je ograničen.

Najveće prepreke: administracija, zakonodavstvo i spor HZZO

Najveća područja ulaganja odnose se na medicinsko-dijagnostičku opremu (CT, MR, ultrazvuk visokih performansi, radiologija, laboratorijska tehnologija), digitalizacija i inovativne tehnologije (telemedicina, e-kartoni, sustavi za upravljanje pacijentima, AI-dijagnostika) te ulaganja u objekte i proširenje kapaciteta (novi specijalistički centri, dnevne bolnice, rehabilitacijski kapaciteti

Iz HUP-a upozoravaju da su najveće razvojne prepreke, uz ograničen pristup većim natječajima EU, i “nepredvidiv zakonodavni okvir, administrativne barijere, sporo ugovaranje s HZZO-om, nedostatak poticajnih mjera i dugoročnog planiranja zdravstvene infrastrukture”. Zajedno, ti faktori stvaraju okruženje u kojem privatne ustanove ulažu i šire kapacitete, ali nemaju sigurnost da će sustav prepoznati i podržati njihov doprinos.

HUP također ističe da privatni sektor ne želi biti suparnik javnom zdravstvu. “Cilj je jasno pozicionirati privatni sektor kao partnera, a ne konkurenta javnom zdravstvu”, poručuju. Suradnja, kažu, može koristiti pacijentima jer se kapaciteti povećavaju, a sustav brže odgovara na potrebe, posebno u dijagnostici i specijalističkim pregledima.

Bez uključivanja privatnika modernizacija sustava neravnomjerna

Udruga procjenjuje da je hrvatski zdravstveni sustav “pred nužnom transformacijom u stabilan, učinkovit i financijski održiv sustav”. No bez promjene sadašnjeg pristupa, koji privatnicima praktički blokira pristup fondovima — teško je očekivati da će modernizacija biti ravnomjerna.

Privatni sektor već sada, kako ističu, “značajno doprinosi rasterećenju javnih kapaciteta kroz omogućavanje brže dijagnostike, investicije u opremu i infrastrukturu te inovativne terapije”. Također uvelike investira u nadstandard i digitalne tehnologije i stvara nove vrijednosti kroz medicinski turizam. Sve to odvija se bez stalne financijske podrške države.

Zbog toga je sljedeći logičan korak omogućiti privatnim ustanovama pristup fondovima iz kojih se sada financira samo javni sektor. Tek tada, poručuju iz HUP-a, može se govoriti o pravoj suradnji i sustavu koji koristi sve resurse kako bi pacijent dobio ono što mu je najvažnije: pravodobnu i kvalitetnu skrb, bez obzira na vlasništvo ustanove.