Hrvatske privatne zdravstvene ustanove i dalje su suočene s ograničenim mogućnostima pristupa sredstvima iz fondova Europske unije, što usporava njihov razvoj u usporedbi s javnim sektorom koji se kroz te fondove modernizira.

Ministarstvo zdravstva, u odgovoru na upit portala Zdravlje i ja, ističe da su natječaji primarno usmjereni na jačanje i modernizaciju javnog zdravstvenog sustava, čiji je cilj osigurati dostupnost i jednakost zdravstvene zaštite za sve građane.

Prioritet je stabilnost javnog sustava

Ministarstvo objašnjava da se kriteriji za EU fondove definiraju prema potrebama javne zdravstvene službe. "U Hrvatskoj su prioriteti dosadašnjih programskih razdoblja bili usmjereni na jačanje i modernizaciju javnog zdravstvenog sustava, s ciljem osiguravanja jednako dostupne, kvalitetne i sigurne zdravstvene skrbi za sve građane," navodi Ministarstvo.

Manjak ključnih lijekova u zemljama EU na rekordnoj razini

Kao primjer ograničenog, ali mogućeg, pristupa privatnika navodi se poziv za „Specijalističko usavršavanje privatnih zdravstvenih radnika (doktora medicine) u Mreži javne zdravstvene službe“, gdje je uvjet da prijavitelj ima sklopljen Ugovor s HZZO-om. Drugim riječima, ulaganja su odobrena samo u projekte koji doprinose javnoj službi, a ne isključivo komercijalnim uslugama.

Ministarstvo naglašava da posebnu pozornost posvećuje očuvanju stabilnosti i održivosti javnog zdravstvenog sustava, koji ima temeljnu ulogu u pružanju zdravstvene skrbi.

Nema diskriminacije, kažu iz Ministarstva

Na pitanje planira li ministrica Irena Hrstić izmijeniti kriterije kako bi privatnici pristupali fondovima pod jednakim uvjetima, u Ministarstvu zdravstva poručuju kako u postojećem sustavu ne postoji diskriminacija.

"U okviru postojećeg sustava ne postoji diskriminacija, već se svaki poziv definira u skladu s ciljevima pojedinog programa i doprinosom javnozdravstvenim politikama Republike Hrvatske," stoji u odgovoru, uz dodatak da privatni subjekti mogu aplicirati na druge EU programe (u području istraživanja, inovacija ili gospodarstva) koje provode druga ministarstva. Ali ne i u zdravstvu.

Zašto Mađarska i Slovenija mogu?

U upitu Ministarstvu zdravstva upozorili smo i na praksu drugih država članica EU, poput Slovenije i Mađarske, gdje privatne zdravstvene ustanove već koriste sredstva EU fondova za razvoj.

Nadležni resor objašnjava tu razliku suverenim pravom svake države članice da "samostalno definira način korištenja sredstava iz europskih fondova, u skladu sa svojim nacionalnim prioritetima, organizacijom zdravstvenog sustava i odobrenim programskim dokumentima."

U Hrvatskoj su, naveli su, prioriteti dosadašnjih programskih razdoblja bili usmjereni na jačanje i modernizaciju javnog zdravstvenog sustava, s ciljem osiguravanja jednako dostupne, kvalitetne i sigurne zdravstvene skrbi za sve građane.

HZZO na raskrižju: Godišnji ugovori ili dugoročna suradnja s privatnim zdravstvom?

"Ulaganja su pritom bila usmjerena ponajprije na bolnice, domove zdravlja i druge javne ustanove koje čine temelj mreže javne zdravstvene službe i pokrivaju najveći broj pacijenata. Takav pristup usklađen je s europskim načelima javnog interesa i održivosti zdravstvenih sustava", navode iz Ministarstva.

Time se implicitno potvrđuje da je fokus hrvatske politike namjerno bio usmjeren isključivo na javni sektor.

U kontekstu priprema za novo programsko razdoblje fondova EU nakon 2027. godine, Ministarstvo najavljuje da će nastaviti analizirati mogućnosti dodatnog uključivanja različitih dionika, no uz obvezu poštivanja stručnih, financijskih i javnozdravstvenih kriterija. Time se otvara mogućnost promjene pristupa, ali se i zadržava naglasak na javnom interesu i održivosti sustava.