Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 8. siječnja 2026. godine donijela odluku kojom Hrvatskome saboru predlaže prihvaćanje Izvješća o obavljenoj financijskoj reviziji zavoda za javno zdravstvo. Riječ je o dokumentu koji "češlja" poslovanje iz 2023. godine i stigao u Banske dvore nakon postupka Državnog ureda za reviziju.

Za obranu izvješća pred saborskim zastupnicima Vlada je, uz državne tajnike, zadužila ministricu zdravstva dr. sc. Irenu Hrstić. Iako je Vlada dala zeleno svjetlo početkom 2026., put dokumenta bio je dug, a nalazi revizora ukazuju na sustavne propuste koji su zahtijevali 261 nalog i preporuku za ispravak.

Dug put od revizije do Sabora

Vremenski slijed otkriva opsežnost procesa. Državni ured za reviziju započeo je pregled financijskih knjiga 22 zavoda (Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i 21 županijskog zavoda) 4. siječnja 2024., a posao je dovršen u ožujku 2025. godine.

Glavni državni revizor Ivan Klešić izvješće je uputio predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću 31. ožujka 2025., nakon čega je Sabor 1. travnja zatražio mišljenje Vlade, koje je konačno formirano u siječnju 2026. godine.

"Dijagnoza" sustava: Jedan zavod dobio "crveni karton"

Revizori nisu štedjeli zavode. Od 22 pregledane institucije, samo ih je osam dobilo potpuno "čisto" (bezuvjetno) mišljenje za financijske izvještaje. Trinaest zavoda dobilo je uvjetno mišljenje (što znači da su utvrđene nepravilnosti), dok je Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije zaradio nepovoljno mišljenje – i za financijske izvještaje i za usklađenost poslovanja, što je u revizorskom rječniku najteža ocjena.

Ključne zamjerke revizora mogu se podijeliti u nekoliko kritičnih skupina:

Računovodstveni nered s cjepivima i zalihama

Jedan od najvećih sistemskih problema bio je evidentiranje cjepiva. Revizija je utvrdila da HZJZ i županijski zavodi nisu realno prikazivali stanje zaliha. Umjesto da se cjepiva knjiže kao zaliha koja se troši, često su evidentirana kao rashod odmah pri nabavi. Zbog toga knjige ne prikazuju stvarnu vrijednost imovine.

Statistika za 2023. godinu je poražavajuća: otpisano je čak 70,3 % raspoloživih doza cjepiva protiv bolesti COVID-19 (zbog isteka roka i smanjenog interesa), dok je utrošeno svega 6,3 %. Zbog revizorskih upozorenja, Ministarstvo financija je tek u studenome 2024. donijelo novu Uputu kako bi se od 1. siječnja 2025. uvelo red u ove evidencije.

Također, mnogi zavodi nisu imali točne podatke o potrošnji lijekova i sanitetskog materijala jer su ih vodili samo količinski, bez vrijednosti, ili ih nisu popisivali na kraju godine.

Prekovremeni rad i koeficijenti

Revizori su otkrili kršenja Zakona o radu. U većini zavoda zaposlenici su radili više od dopuštenih 180 prekovremenih sati godišnje. Čak 94 zaposlenika probila su tu granicu, neki i do 599 sati iznad limita.

Pronađene su i nepravilnosti u plaćama nezdravstvenih radnika kojima su obračunavani veći koeficijenti složenosti poslova od propisanih Uredbom.

Javna nabava i netransparentnost

Zavodi su padali i na testu transparentnosti. Revizija je naložila da se hitno urede pravila jednostavne nabave, jer u mnogim zavodima nisu postojala jasna pravila, što otvara prostor za zloupotrebe. Utvrđeno je da su se neki poslovi ugovarali izravno s dobavljačima bez potrebnih procedura, a registri ugovora nisu bili ažurni.

Građani često nisu mogli doći do osnovnih informacija. Na mrežnim stranicama nekih zavoda nedostajali su cjenici usluga, financijski planovi, pa čak i liste čekanja ili informacije o donacijama.

Upravljanje manjkovima i viškovima

Neki zavodi su gomilali gubitke bez jasnog plana pokrića, dok su drugi imali značajne viškove prihoda. Ukupni višak na razini svih zavoda bio je gotovo 46 milijuna eura, ali nisu imali akcijske planove kako taj novac namjenski utrošiti za poboljšanje usluge.

Što dalje?

Svi zavodi dobili su rok od 60 dana od primitka revizorskog nalaza da donesu plan mjera za ispravljanje ovih nepravilnosti. Prihvaćanjem izvješća u Saboru, koje predlaže Vlada, zatvorit će se jedno poglavlje kontrole javnog novca u zdravstvu, uz nadu da će terapija koju su propisali revizori rezultirati zdravijim sustavom u budućnosti.