Tko odlučuje o sudbini zamrznutih jajnih stanica i embrija, što se s njima događa kada ih pacijenti više ne žele, gdje nastaje pravni problem, kada odluke postaju aktualne i zašto je to sve češće pitanje u Europi? Odgovor leži u naglom porastu postupaka potpomognute oplodnje i tzv. socijalnog zamrzavanja, uz neujednačeno zakonodavstvo među europskim državama, zbog čega tisuće embrija i jajnih stanica ostaju u pravnoj i etičkoj sivoj zoni, prenosi Euronews.

Sve kasnije majčinstvo i rast „socijalnog zamrzavanja”

Žene se rađaju s konačnim brojem jajnih stanica, čije se zalihe smanjuju od prve menstruacije, ubrzano nakon 35. godine, a do 40. dosežu kritično niske razine. Istodobno, Europljani djecu dobivaju sve kasnije. U uvjetima rasta troškova života i nesigurnosti na tržištu rada, sve se više ljudi okreće in vitro oplodnji (IVF) te zamrzavanju jajnih stanica i embrija kako bi očuvali reproduktivni potencijal. Globalno tržište zamrzavanja jajnih stanica i pohrane embrija 2024. godine vrijedilo je 5,41 milijardu dolara (4,55 milijardi eura), a do 2034. moglo bi narasti na 25,63 milijarde dolara (22,1 milijardu eura).

Posebno raste tzv. socijalno zamrzavanje, postupak u kojem žene preventivno pohranjuju jajne stanice bez medicinske indikacije poput raka ili endometrioze, kako bi si osigurale mogućnost kasnije trudnoće.

„Polica osiguranja” s otvorenim pitanjima

„Socijalno zamrzavanje jajnih stanica gotovo je poput police osiguranja. Pohranite ih i nadate se da ćete pronaći pravog partnera ili zatrudnjeti prirodnim putem. Ako to ne uspije, imate rezervu”, izjavila je Saghar Kasiri, direktorica usluga plodnosti u Cryosu, najvećoj svjetskoj banci jajnih stanica i sperme.

Znate li prepoznati “plodni prozor” i što to zapravo znači?

No upravo ta „rezerva” otvara novo pitanje: što kada žene više ne žele koristiti pohranjene jajne stanice ili embrije?  U jednom prosječnom IVF ciklusu kod žena mlađih od 35 godina proizvede se između šest i deset embrija. U pravilu se jedan prenosi u maternicu, a ostali se zamrzavaju.

Freepik

Zahvaljujući metodi vitrifikacije, brzom zamrzavanju u tekućem dušiku, embriji mogu ostati održivi neograničeno dugo. Za razliku od krvi ili plazme, koji se pod strogim sanitarnim uvjetima uništavaju ako se ne iskoriste, embriji i jajne stanice često nose snažan emocionalni naboj i moralne dvojbe. Ne postoje precizni podaci o broju „napuštenih” embrija i jajnih stanica u Europi, niti objedinjene statistike o njihovoj donaciji ili uništavanju.

Neujednačeni zakoni diljem Europe

Zakonodavstvo se znatno razlikuje od države do države.

U Ujedinjenom Kraljevstvu embrije je moguće čuvati do 55 godina, uz opcije donacije, istraživanja ili uništavanja. Poljska zabranjuje uništavanje, a nakon 20 godina pohrane obavezna je donacija drugim parovima. U Italiji neiskorišteni embriji moraju ostati zamrznuti, dok Švedska nalaže uništavanje nakon deset godina.

Znanstvenici otkrili zašto plodnost naglo opada nakon 30-e: Ključ je u jajniku!

Čak i gdje su donacija i uništavanje dopušteni, postupci su složeni. U Španjolskoj je 2023. godine 60.005 od 668.082 embrija „napušteno”, a klinike preuzimaju odgovornost ako pacijenti ne odgovore na upite. Španjolska je također postala vodeća destinacija za zamrzavanje jajnih stanica, što dodatno otežava vođenje evidencije, osobito za strane pacijente.