Ministarstvo zdravstva u utorak je, uoči javnog savjetovanja, objavilo Nacrt izmjena i dopuna Mreže javne zdravstvene službe.

Liječnički tim koji radi na više lokacija, do 30 posto dodatnih specijalističkih timova ondje gdje su potrebe najveće i više kreveta za palijativnu skrb – glavne su novosti koje su na tiskovnoj konferenciji u Ministarstvu zdravstva predstavili ministrica zdravstva Irena Hrstić, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) Zvonimir-Ante Korda, savjetnica ministrice Danica Kramarić i pomoćnik ravnatelja HZZO-a Hrvoje Šušković.

Ministrica Hrstić: "Bolnice nisu pozornica za političke performanse"

Mreža je dokument koji određuje koliko timova i ustanova HZZO može ugovoriti na pojedinom području. Kako je objasnila Kramarić, pri tome se gleda zdravstveno stanje, broj te dobna i socijalna struktura stanovništva, prometna povezanost i specifičnosti pojedinih naselja, osobito na otocima i demografski ugroženim područjima. Cilj izmjena je ravnomjernija dostupnost usluga i sprječavanje njihove prevelike koncentracije u većim mjestima.

Jedan tim, osam sati, nekoliko mjesta

Najveća novost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je mogućnost da se jedan tim ugovori na više lokacija, obično susjednih. To se odnosi na četiri djelatnosti: obiteljsku medicinu, zdravstvenu zaštitu predškolske djece, zdravstvenu zaštitu žena i dentalnu medicinu. HZZO će rad tima moći ugovoriti i na dvije, u pravilu susjedne, lokacije čak i kada za pojedinu lokaciju Mrežom nije utvrđen tim.

Savjetnica ministrice Danica Kramarić i pomoćnik ravnatelja HZZO-a Hrvoje Šušković.  Foto: Ministarstvo zdravstva

Takav tim radit će ukupno osam sati, podijeljenih po lokacijama, a troškove rada na svim lokacijama pokrit će HZZO, kao što to već čini kod mobilnih ambulanti. Kramarić je napomenula da je zakon tu mogućnost predvidio i ranije, ali bez razrade u mreži nije ju bilo moguće provesti.

Brojke se, kaže, uglavnom ne mijenjaju drastično. U obiteljskoj medicini dodan je jedan tim u Vrlici zbog tamošnjeg Doma za starije, a broj timova medicine rada pri zavodima za javno zdravstvo raste s 214 na 225. Domovi zdravlja i zavodi za javno zdravstvo moći će organizirati i mobilne timove za mentalno zdravlje.

Specijalist bliže mjestu stanovanja

Kod specijalističko-konzilijarne zaštite, odnosno pregleda kod specijalista izvan bolničkog liječenja, standard ostaje isti, ali mreža postaje fleksibilnija. Na temelju HZZO-ove analize izvršenja, lista čekanja i dostupnosti na terenu moći će se ugovoriti do 30 posto dodatnih timova, uz suglasnost Ministarstva zdravstva i putem javnog poziva, objasnio je Šušković. Takvo će ugovaranje u pravilu trajati godinu dana. Samo iznimno, kada se standardni broj timova ne može osigurati u redovitom postupku ugovaranja ili postojeći kapaciteti nisu dostatni, HZZO će ih moći ugovoriti i s drugim ovlaštenim pružateljima zdravstvene djelatnosti.

"Javno zdravstvo temelj je hrvatskog zdravstvenog sustava i tako će i ostati. Svaki građanin, u velikom gradu, malom mjestu ili na otoku, zaslužuje jednako dostupnu zdravstvenu skrb. Na izazov nedostatka liječnika odgovaramo fleksibilnijom organizacijom rada. Riječ je o korištenju svih kapaciteta sustava u interesu pacijenta“, naglasila je ministrica Hrstić.

Hrstić je podsjetila da je broj specijalističkih pregleda i usluga porastao s 8,4 milijuna u 2021. na više od 10 milijuna u 2024. godini. Cilj je, kaže, specijalistiku približiti mjestu stanovanja, ugovaranjem usluga i na razini domova zdravlja.

U bolnicama se uvode i nove djelatnosti: dječja i adolescentna psihijatrija u Općoj bolnici Varaždin, dvije stolice interne medicine u Thalassotherapiji Crikvenica i četiri stolice dnevne bolnice ortopedije u Specijalnoj bolnici Rovinj. Raste broj mjesta u dnevnim bolnicama, a dio akutnih kreveta se smanjuje, što su predstavnici sustava objasnili napretkom medicine. U Varaždinu i Zadru otvaraju se dva nova centra za serološko testiranje krvi, pa će to testiranje sada moći obavljati svih sedam centara za transfuzijsku medicinu.

Više kreveta za kraj života

U stacionarima domova zdravlja broj kreveta za palijativnu skrb raste sa 130 na 166. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, koji ih dosad nije imao, dobiva ih 22, a domovi zdravlja Požeško-slavonske i Splitsko-dalmatinske županije udvostručuju ih, sa 8 na 16, odnosno sa 6 na 12. Novost je i mogućnost rada mobilnog palijativnog tima u Klinici za dječje bolesti Zagreb, kako bi teško bolesno dijete i njegova obitelj imali oslonac u sustavu.

Povećani su i kapaciteti zdravstvene njege i fizikalne terapije u kući.

Ministrica je istaknula da Hrvatska sada ima 962 postelje za palijativnu skrb, prvi put objedinjene i vidljive na razini cijele države. Županije će kapacitete moći povećati do 20 posto, a Grad Zagreb do 35 posto, bez dugotrajne procedure formalne izmjene mreže.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić                                                                      Foto: Ministarstvo zdravstva

Izmjene je sažela kroz „tri pitanja koja postavljaju nama naši pacijenti, odnosno građani, na koja mi moramo ispravno odgovoriti“: da zdravstvena skrb bude najbliže mjestu stanovanja, da svaki pacijent na vrijeme dobije specijalistički pregled, i to ne samo u bolnicama nego i na razini primarne zaštite, te treće, koje je nazvala najvažnijom:

"Mislim da svaki od naših građana, a starijih od 65 godina je više od 25 posto, ima pravo u zadnjem dijelu svog života na dostojanstvenu zdravstvenu skrb.“ Dodala je da "po prvi put de facto stvaramo pravu mrežu palijativnih kreveta u onoj formi da je ona jasna, transparentna i dostupna za ugovaranje".

"Ne moramo čekati da se infarkt razvije"

Ravnatelj HZZO-a Zvonimir-Ante Korda kaže da su za HZZO ključne dvije stvari: da se mreža uskladi sa stvarnim kapacitetima te da sustav može reagirati na vrijeme, a ne čekati kraj godine ili da se problem razvije. Objasnio je to usporedbom iz vlastite struke:

"Ja sam za one koji ne znaju, zapravo nedavno bio srčani kirurg, pa bih vam to možda pojednostavio ovako: ne moramo čekati da se infarkt u potpunosti razvije da bismo ga onda pokušali riješiti. Smatram da je bolje da se, ako se infarkt dogodi, da idemo odmah riješiti da nema nikakve štete.“

HZZO s Ministarstvom uvodi i digitalne alate za e-ponudu i e-ugovaranje, a bolnice će, najavio je Korda, idući tjedan dobiti poziv da ponude predaju u digitalnom obliku.

Odakle liječnici za nove timove

Na novinarsko pitanje ima li dovoljno liječnika za fleksibilne timove, osobito na otocima i u ruralnim sredinama, ministrica je odgovorila da se problem rješava paketom mjera: mobilnim ambulantama i ljekarnama, radom timova na više lokacija, prilagodbom petogodišnjeg plana specijalističkog usavršavanja te programom osnaživanja mladih liječnika, kojim bi se osigurao veći priljev kadra u primarnu zaštitu.

Nacrt će 30 dana biti otvoren za prijedloge na portalu e-Savjetovanja, nakon čega će se izmjene donijeti sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Pozivajući na sudjelovanje struku, komore, županije, gradove i općine, udruge pacijenata i građane, ministrica je zaključila: „Iza svake brojke u Mreži stoji čovjek: pacijent kojemu je potrebna pomoć i zdravstveni djelatnik koji mu je pruža.“