ljetopis

Bolesti srca i krvnih žila i dalje vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj

Foto: Magnific

Foto: Magnific

    U 2024. godini u Hrvatskoj je umrlo 51.080 ljudi, a rođeno je 32.069 djece. To je razlika od 19.011 stanovnika, što dodatno pogoršava negativnu demografsku sliku zemlje, govore podaci Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2024. godinu, godišnje publikacije Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
    HZJZ dao savjete putnicima na Svjetsko prvenstvo u nogometu

    Stopa prirodnog kretanja stanovništva ostala je negativna, na razini od -4,9 na 1.000 stanovnika. Prema procjeni za sredinu 2024., u Hrvatskoj je živjelo 3.866.233 ljudi, dok je popisom 2021. zabilježeno 3.871.833 stanovnika. Očekivano trajanje života, prema Eurostatu, iznosilo je 79,1 godinu za oba spola — 82 godine za žene i 76,1 godinu za muškarce.

    Bolesti srca i krvnih žila i dalje na vrhu

    Bolesti cirkulacijskog sustava (srca i krvnih žila) i dalje su najčešći uzrok smrti, s 20.341 preminulom osobom i stopom smrtnosti od 526,1 na 100.000 stanovnika. Slijede novotvorine (bolesti povezane s tumorima) s 13.434 smrtna slučaja (347,5/100.000), bolesti endokrinog sustava s 3.664 slučaja (94,8/100.000) te ozljede i trovanja s 2.651 slučajem (68,6/100.000). Ove četiri skupine bolesti čine oko tri četvrtine svih smrtnih ishoda u zemlji.

    Kako su Hrvati umirali nasilnom smrću

    Od 2.651 osobe koja je umrla nasilnom smrću, 70,1 posto smrtnih slučajeva uzrokovali su nesretni slučajevi, 20,5 posto samoubojstva, a 1,3 posto ubojstva. Među nesretnim slučajevima najviše je smrti uzrokovano padovima, zatim prometnim nesrećama, ugušenjima, utapanjima i otrovanjima.

    Ako vi ili neko koga poznajete prolazite kroz krizu i razmišljate o samoubojstvu, možete nazvati Hrabri telefon na 0800 0800 (za odrasle) ili 116 111 (za djecu i mlade), ili broj 112 u hitnim slučajevima.

    Više zdravstvenih radnika, ali manjak i dalje ostaje problem

    Krajem 2024. u zdravstvenom sustavu radilo je 78.479 zdravstvenih radnika i suradnika, 1.607 više nego godinu prije. Broj liječnika narastao je na 16.550 (rast od 2,8 posto), broj doktora dentalne medicine na 4.124, a broj magistara farmacije s 3.264 na 3.330.

    Porodi i pobačaji

    U hrvatskim rodilištima rođeno je 32.710 djece u 32.183 poroda. Istodobno je kroz individualne prijave u Bazu podataka o pobačajima zabilježeno 5.549 pobačaja, uz dodatnih 2.484 slučaja evidentirana u bazama hospitalizacija — ukupno 8.033 pobačaja u 2024. Najveći udio odnosi se na abnormalne produkte začeća (37,5 posto) i legalno inducirane pobačaje (35,2 posto), dok su spontani pobačaji činili 18,4 posto svih slučajeva.

    Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.


    Podijeli: Facebook Twiter