Toplinski valovi ne predstavljaju izazov samo za osjećaj ugode, već mogu ozbiljno opteretiti i ljudski organizam. Posebno su rizični za osobe koje boluju od srčanih i krvožilnih bolesti jer tijekom velikih vrućina srce mora raditi znatno intenzivnije kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu.

Kada vanjska temperatura poraste, organizam pokušava spriječiti pregrijavanje širenjem krvnih žila i pojačanim znojenjem. Zbog toga srce ubrzava rad kako bi osiguralo dovoljan protok krvi kroz tijelo. Istodobno se gubi veća količina tekućine, što može dovesti do dehidracije i pada krvnog tlaka, dodatno povećavajući opterećenje kardiovaskularnog sustava.

Stručnjaci upozoravaju da upravo zato osobe sa srčanim bolestima, povišenim krvnim tlakom, dijabetesom ili bubrežnim bolestima tijekom toplinskih valova trebaju biti posebno oprezne, prenosi British Heart Foundation.

Kako se zaštititi tijekom velikih vrućina?

Jedna od najvažnijih mjera zaštite je redovito nadoknađivanje tekućine. Vodu bi trebalo piti tijekom cijelog dana, čak i ako ne osjećate žeđ, jer je žeđ već znak da je organizam počeo gubiti previše tekućine. Osim vode, mogu pomoći mlijeko, razrijeđeni voćni sokovi ili napitci s elektrolitima, dok bi unos alkohola trebalo ograničiti jer dodatno potiče dehidraciju.

Vrućina ne mijenja samo na tijelo: liječnici upozoravaju na nagli rast tjeskobe i agresivnosti

Prehranu je tijekom toplih dana poželjno prilagoditi lakšim obrocima. Salate, svježe voće i drugo namirnice bogate vodom mogu pomoći organizmu da lakše podnese visoke temperature te pritom osigurati vitamine i minerale izgubljene znojenjem.

Važno je održavati ugodnu temperaturu u domu. Tijekom dana preporučuje se zatvoriti prozore i spustiti rolete na osunčanim stranama kuće ili stana, dok je navečer i rano ujutro korisno dobro provjetriti prostorije kada je vanjska temperatura niža. Električne uređaje koje nije potrebno koristiti također je dobro isključiti jer dodatno zagrijavaju prostor.

Izbjegavajte fizički napor u najtoplijem dijelu dana

Boravak na otvorenom najbolje je planirati u jutarnjim ili večernjim satima. Razdoblje između 11 i 15 sati obično je najtopliji dio dana pa se tada preporučuje ostati u hladu ili rashlađenom prostoru. Osobe koje redovito vježbaju trebale bi izbjegavati intenzivne aktivnosti poput trčanja ili zahtjevnih sportova tijekom velikih vrućina. Takve aktivnosti dodatno povećavaju tjelesnu temperaturu i opterećuju srce, osobito kod ljudi koji već imaju kronične zdravstvene probleme.

Lagana, prozračna odjeća svijetlih boja, šešir ili kapa te krema sa zaštitnim faktorom također mogu pomoći u zaštiti od štetnog djelovanja visokih temperatura i sunčevog zračenja.

Magnific

Najveći rizik tijekom toplinskih valova imaju starije osobe, osobito one starije od 75 godina, mala djeca te kronični bolesnici. Veći oprez potreban je i kod osoba koje boluju od bolesti srca i krvnih žila, plućnih bolesti, dijabetesa, bolesti bubrega ili neuroloških bolesti poput Parkinsonove bolesti. Posebno su ugroženi i ljudi koji rade na otvorenom, osobe s invaliditetom, nepokretni bolesnici te svi oni kojima je zbog zdravstvenog stanja teže prilagoditi ponašanje visokim temperaturama.

Osobe koje uzimaju terapiju za srce trebaju biti posebno oprezne

Visoke temperature mogu utjecati i na djelovanje pojedinih lijekova koji se koriste u liječenju srčanih bolesti. Primjerice, osobe koje zbog angine pektoris koriste nitroglicerinski (GTN) sprej trebale bi biti posebno oprezne tijekom velikih vrućina. Ovaj lijek širi krvne žile kako bi olakšao protok krvi kroz srce, no u kombinaciji s toplinom može dodatno sniziti krvni tlak, zbog čega se kod nekih osoba mogu javiti vrtoglavica ili osjećaj nesvjestice.

Koliko vode zaista trebamo piti tijekom velikih vrućina?

Poseban oprez potreban je i kod osoba sa zatajenjem srca. Budući da dio bolesnika mora ograničiti unos tekućine ili uzima diuretike koji potiču izlučivanje vode iz organizma, tijekom toplinskih valova važno je pratiti svoje stanje. Ako se pojave izražena vrtoglavica, omaglica ili osjećaj slabosti, potrebno je obratiti se liječniku koji će po potrebi procijeniti treba li prilagoditi terapiju. Stručnjaci upozoravaju da se lijekovi nikada ne smiju prestati uzimati ili mijenjati na vlastitu ruku.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako tijekom velikih vrućina osjetite vrtoglavicu, izrazitu slabost, mučninu, ubrzan rad srca ili imate osjećaj da ćete izgubiti svijest, potrebno je odmah potražiti hladniji prostor, piti dovoljno tekućine i rashladiti tijelo. Ako se stanje ne poboljša ili se simptomi pogoršavaju, potrebno je javiti se liječniku ili pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Stručnjaci podsjećaju da većina ljudi podcjenjuje vlastiti rizik tijekom toplinskih valova. Zato je važno redovito provjeravati kako su stariji članovi obitelji, susjedi i kronični bolesnici, jer pravodobna reakcija može spriječiti ozbiljne zdravstvene komplikacije.

*Ovaj tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.*