Bolnice diljem Hrvatske dobit će 125,6 milijuna eura kojima će pokriti dio nagomilanih dugova prema tvrtkama koje im isporučuju lijekove, potrošni i ugradbeni medicinski materijal.

Isti scenarij, novi dugovi: Hoće li se ovaj put sustav zaista slomiti?

Odluku je na sjednici u četvrtak donijela Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva zdravstva, s ciljem da se zadrži ista razina zdravstvene zaštite u cijeloj zemlji i osigura redovita opskrba. Novac se raspoređuje po jasnom pravilu - najstariji dugovi plaćaju se prvi.

Kome ide novac i po kojim pravilima

Ukupno 125.677.436 eura namijenjeno je zdravstvenim ustanovama čiji su osnivači država ili županije. Sredstva su namjenska i smiju se koristiti samo za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima, a ne za plaće, opremu ili druge svrhe.

Novac se ne dijeli jednako svima. Ministarstvo koristi dva kriterija: koliko su dugovi stari i koliko je ustanova radila u prvoj polovici 2026. godine. Za bolnice koje je osnovala država, oba kriterija su važna: 85 posto sredstava ide prema starosti dugova, a 15 posto prema obavljenom radu. Za ustanove koje su osnovale županije, gleda se samo starost dugova, i to onih starijih od 90 dana na dan 30. lipnja 2026.

Najveći iznosi za velike kliničke centre

Najveći dio novca ide velikim bolničkim sustavima. Prema odluci, raspodjela za ustanove čiji je osnivač država izgleda ovako:

• KBC Zagreb – 25.532.664 eura
• KBC Sestre milosrdnice – 17.714.641 euro
• KBC Split – 15.005.195 eura
• Klinička bolnica Dubrava – 10.513.558 eura
• KBC Osijek – 8.354.821 euro
• Opća bolnica Varaždin – 7.128.384 eura
• KBC Rijeka – 6.976.302 eura
• Opća bolnica Dubrovnik – 4.163.237 eura
• Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević" – 3.554.682 eura
• Županijska bolnica Čakovec – 3.352.734 eura

Manji iznosi dodijeljeni su ostalim općim i županijskim bolnicama, a najmanji iznos dobiva Nacionalna memorijalna bolnica „Dr. Juraj Njavro" Vukovar, koja će primiti svega 1.328 eura.

Osim toga, država će kroz posebnu pomoć isplatiti dodatnih 1.855.166 eura specijalnim bolnicama čiji su osnivači županije. Među njima su Specijalna bolnica za ortopediju (854.242 eura), Dječja bolnica Srebrnjak (248.998 eura) i toplice u Krapinskim i Varaždinskim Toplicama.

Cijeli popis pročitajte ovdje.

Zašto su bolnice u dugovima

U obrazloženju odluke Ministarstvo navodi da se sredstva isplaćuju „zbog porasta opće razine cijena uzrokovanih makroekonomskim prilikama". Drugim riječima, rast cijena otežao je bolnicama plaćanje računa, pa su dugovi prema dobavljačima narasli. No, činjenica je da su dugovi bolnica kronična bolest hrvatskog zdravstva. Vlada periodično suši dugovre nakon što se nagomilaju do granice koja zaprijeti urušavanjem sustava. 

Cilj je, prema dokumentu, zadržati istu razinu zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj i osigurati nesmetan rad ustanova.

Nadzor nad trošenjem

Bolnice neće moći slobodno raspolagati novcem. Svaka ustanova mora u roku od sedam dana od isplate dostaviti Ministarstvu izvješće s dokazima da je novac potrošen na vrijeme i za predviđenu svrhu. Županije će nadzirati trošenje sredstava u ustanovama koje su osnovale, a Ministarstvo zdravstva mora o provedbi izvijestiti Ministarstvo financija.

Odluka stupa na snagu danom donošenja.