Vlada je krajem srpnja odobrila novih 125,7 milijuna eura za servisiranje dugova bolnica prema dobavljačima lijekova i medicinskog materijala. U posljednje vrijeme država redovito isplaćuje ovakve iznose, ali čini se da više ne pokušava riješiti problem u samom korijenu reorganizacijom sustava. Pitali smo Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) zašto dug i dalje raste unatoč milijunskim isplatama i tko je za to odgovoran.

Država daje 125 milijuna eura za dugove bolnica: Evo kome ide novac

Odgovori koje smo dobili više pokazuju kako sustav prebacuje odgovornost, a manje kako planira riješiti problem.

HZZO: "To nije u našoj nadležnosti"

HZZO-u smo postavili izravno pitanje: odgovaraju li limiti i ugovoreni iznosi koje bolnicama dodjeljuje upravo HZZO stvarnim troškovima lijekova i materijala, ili je ta razlika strukturni uzrok nastanka duga?

Na to pitanje nismo dobili odgovor. Umjesto toga, HZZO je odgovornost prebacio na drugu stranu i poručio da rješavanje dugova bolnica prema veledrogerijama nije u njihovoj nadležnosti:

"U nadležnosti HZZO-a nije rješavanje dugova bolnica prema veledrogerijama budući HZZO nema ugovore s veledrogerijama, nego sa zdravstvenim ustanovama."

Foto: Magnific

HZZO objašnjava da bolnički limit, odnosno maksimalni mjesečni iznos koji bolnica može dobiti iz obveznog osiguranja, pokriva sve usluge, uključujući rad, medicinski materijal, lijekove, smještaj i druge troškove. Drugim riječima, HZZO plaća ustanovi, a kako bolnica raspolaže tim novcem i što duguje veledrogerijama, prema njihovom tumačenju, nije njihova odgovornost.

Zašto troškovi rastu

Umjesto da odgovori na pitanje pokrivaju li limiti stvarne troškove, HZZO objašnjava zašto ti troškovi rastu. Podaci koje su naveli to dobro pokazuju.

Troškovi zdravstva, kažu, rastu puno brže od gospodarstva. Prema njihovim podacima, hrvatsko gospodarstvo je u 2025. poraslo za prosječno 3,1 posto, dok su troškovi zdravstva u istom razdoblju porasli za oko 12 posto, što je gotovo četiri puta više.

Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama premašio 730 milijuna eura, traže hitnu intervenciju

Uz to, rastu i cijene: prema HZZO-u, cijene lijekova su danas 50 posto više nego 2021. godine, a plaće u zdravstvu su porasle za 63 posto. Više su i cijene ortopedskih pomagala, energenata i ugradbenih materijala. HZZO naglašava da stalno ugovara nove, skupe lijekove i inovativne metode liječenja te prilagođava cijene postupaka, što dodatno opterećuje proračun.

Foto: Magnific

Također navode da HZZO stalno prilagođava vrijednosti koeficijenata za dijagnostičko-terapijske skupine (DTS), dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) i dan bolničkog liječenja (DBL) prema analizama i utjecaju vrijednosti rada na cijene usluga, u suradnji sa stručnim društvima i komorama.

Ministarstvo: dug je manji, a stanje se popravlja

Ministarstvo zdravstva pristupilo je temi drukčije: ponudilo je konkretne brojke i prikazalo situaciju znatno drugačije nego što se dosad prikazivalo u javnosti.

Prema odgovoru Ministarstva, ukupne dospjele obveze zdravstvenog sustava na dan 30. lipnja 2026. iznose 554 milijuna eura za lijekove i potrošni medicinski materijal. Od toga se 65 posto odnosi na lijekove, a 35 posto na ugradbeni i potrošni materijal. Najveći dužnici su najveće ustanove: pet kliničkih bolničkih centara, koji obavljaju najsloženije zahvate, nose čak 63 posto ukupnog dospjelog duga.

Ova brojka privlači pažnju. U javnosti se, prema podacima Hrvatske gospodarske komore koje je objavio Telegram, spominjao dug od 763 milijuna eura, što je više od 200 milijuna eura više nego što navodi Ministarstvo. Razlika je vjerojatno u metodologiji, ovisno o tome što se računa kao "dospjela obveza", ali već to što službene i tržišne procjene toliko odstupaju pokazuje koliko je slika o dugu zdravstva nejasna.

Ministarstvo tvrdi i da se situacija poboljšava, pri čemu navode konkretne postotke:

"Tako, primjerice, u 2022. godini zdravstvene ustanove su mjesečno u prosjeku od ukupnih naručenih lijekova i potrošnog medicinskog materijala plaćale 50% naručene robe prema dobavljačima, dok je 50% ovisilo o dodatnim sredstvima državnog proračuna; u 2023. godini navedeni iznos je bio u prosjeku na 55%; u 2024. i 2025. na 60%, dok je u prvih 6 mjeseci 2026. godine navedeni iznos zbog povećanja limita zdravstvenim ustanovama trenutno na 80% naručene robe."

Prema Ministarstvu, dospjele obveze starije od 120 dana iznosile su 125 milijuna eura.

"Prva odluka u 2026." ili četvrta zaredom

Zanimljivo je i kako Ministarstvo opisuje samu uplatu. U odgovoru navode da je ova odluka Vlade prva takva u 2026. godini, ali napominju da je Vlada donosila slične odluke svake godine u posljednjih 30 godina.

To je točno, ali daje nepotpunu sliku. Ako pogledamo posljednje mjesece, vidimo da su ovakve intervencije česte – u lipnju, rujnu i studenom prošle godine Vlada je već isplaćivala slične iznose. Ministarstvo broji po kalendarskoj godini, ali ako se sustav promatra kontinuirano, radi se o gotovo stalnom gašenju istog problema.

Pitanje na koje nitko nije odgovorio

No, nijedna institucija nije dala odgovor na ključno pitanje: može li se dug uopće držati pod kontrolom u postojećem modelu financiranja i postoji li konkretan plan za njegovo smanjenje.

Ministarstvo ističe da je struktura duga svake ustanove vidljiva u javno dostupnim financijskim izvješćima, a kao poboljšanje navodi rast udjela plaćene naručene robe. HZZO pak naglašava da uz svako povećanje troškova, poput novih lijekova, terapija i plaća, rastu i prihodi bolnica.

Ipak, nijedna institucija ne odgovara na pitanje kako zaustaviti rast duga koji se približava 800 milijuna eura. HZZO smatra da to nije njihova odgovornost, a Ministarstvo tvrdi da je stanje pod kontrolom i da se popravlja. U međuvremenu, Vlada već četvrti put u nešto više od godinu dana pokriva iste dugove.