Magnific
Hrvatske županije tijekom prošle godine povećale su izdvajanja za zdravstvo, a razlike među njima poprilično su velike. Dok je jedna županija za zdravstvo usmjerila više od 40 posto svog proračuna, kod drugih se udio kretao iznad deset posto. U prosjeku su izdvajanja porasla za oko 20 posto u odnosu na godinu ranije.
Pokazuje to proračunska analiza portala Župan.hr, izrađena na temelju konsolidiranih izvještaja županija i proračunskih izdvajanja za zdravstvo. Osim redovnog financiranja zdravstvenog sustava, novac se ulaže u opremu, vozila hitne pomoći, infrastrukturu, ali i mjere kojima se pokušava privući i zadržati zdravstvene djelatnike.
Najveći udio svog proračuna za zdravstvo prošle je godine izdvojila Krapinsko-zagorska županija, čak 41,59 posto. Istodobno je bila vodeća i prema iznosu po stanovniku, koji je dosegnuo 712 eura. Slijede Sisačko-moslavačka županija sa 625,48 eura po stanovniku, Ličko-senjska s 559,45 eura, Dubrovačko-neretvanska s 483,51 eurom te Bjelovarsko-bilogorska s 480,74 eura.
Ono što su našli u Lici zna ostati u vodi i po sto godina
Kada se promatra udio zdravstvenih izdvajanja u ukupnom proračunu, iza Krapinsko-zagorske nalaze se Primorsko-goranska s 38,70 posto, Bjelovarsko-bilogorska s 36,79 posto, Dubrovačko-neretvanska s 34,03 posto te Istarska županija s 33,19 posto.
Posebno je zanimljivo da je svih 20 županija za zdravstvo izdvojilo više od deset posto svojih proračunskih sredstava. Osam ih se nalazi između 30 i 40 posto, dok je Krapinsko-zagorska jedina premašila granicu od 40 posto.
Rast izdvajanja ne odnosi se samo na medicinsku opremu i obnovu zdravstvenih ustanova. Nedostatak zdravstvenih djelatnika doveo je do toga da županije sve više financiraju mjere kojima pokušavaju privući i zadržati liječnike, medicinske sestre i druge stručnjake.
Među takvim mjerama nalaze se stipendije budućim zdravstvenim djelatnicima, dodaci na plaću, subvencioniranje kamata na stambene kredite i pomoć pri plaćanju najma stanova. Istodobno se ulaže u vozila hitne medicinske službe, mobilne ljekarne, novu medicinsku opremu i obnovu postojećih objekata.
Najveće povećanje izraženo u eurima zabilježila je Sisačko-moslavačka županija, koja je za zdravstvo izdvojila 20,8 milijuna eura više nego godinu ranije. Slijede Varaždinska s povećanjem od 20,1 milijun eura, Krapinsko-zagorska s 19,8 milijuna, Splitsko-dalmatinska s 19,2 milijuna te Primorsko-goranska sa 17,7 milijuna eura više.
Uređaj od 3,5 milijuna eura stigao u KBC Zagreb: evo što donosi pacijentima
Drugačiji poredak dobiva se kada se promatra postotni rast. Tu prednjači Bjelovarsko-bilogorska županija, koja je izdvajanja povećala za 47 posto. Varaždinska bilježi rast od gotovo 45 posto, Sisačko-moslavačka 33 posto, Dubrovačko-neretvanska 31 posto, a Krapinsko-zagorska 30,5 posto.
Povećana izdvajanja dolaze u trenutku kada hrvatski zdravstveni sustav i dalje prati problem financijske održivosti, dok se županije istodobno suočavaju s nedostatkom zdravstvenih djelatnika i potrebom za modernizacijom ustanova. Iako su početkom 2024. osnivačka prava nad općim i županijskim bolnicama prenesena na državu, podaci pokazuju da lokalna razina i dalje značajan dio svojih proračuna usmjerava upravo prema zdravstvu.