Magnific
Hrvatska je tijekom 2025. godine na lijekove potrošila 1,94 milijarde eura, odnosno 10,34 posto više nego godinu ranije. I dok podatak o ukupnom rastu pokazuje koliko se povećavaju izdvajanja za lijekove, detaljne tablice Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) otkrivaju i na koje terapije odlaze deseci, pa i stotine milijuna eura.
Najveća financijska potrošnja među pojedinačnim lijekovima zabilježena je za pembrolizumab, monoklonsko protutijelo koje se koristi u liječenju više zloćudnih bolesti. Na njega je tijekom godine potrošeno čak 110,8 milijuna eura. Slijede daratumumab i enzalutamid.
Broj oboljelih od demencije raste, stručnjaci upozoravaju da prevencija ne počinje u starosti
Velik dio ukupnih troškova povezan je upravo sa suvremenim terapijama za liječenje zloćudnih bolesti. HALMED navodi da 13 od 25 lijekova s najvećom financijskom potrošnjom pripada monoklonskim protutijelima ili inhibitorima protein kinaza. Na te dvije podskupine zajedno je tijekom 2025. potrošeno oko 457 milijuna eura.
Zanimljive brojke kriju se i među lijekovima za liječenje šećerne bolesti, na koje je ukupno potrošeno oko 117,3 milijuna eura. Samo na GLP-1 analoge potrošeno je 28,2 milijuna eura, pri čemu najveći dio otpada na semaglutid, čak 19,2 milijuna eura. Na tirzepatid je potrošeno dodatnih 12,36 milijuna eura.
Detaljne tablice pokazuju i koliko se troši na neke vrlo često korištene lijekove. Primjerice, na anksiolitike je tijekom godine otišlo 11,4 milijuna eura. Od toga je 5,48 milijuna potrošeno na diazepam, a gotovo 3,3 milijuna na alprazolam. Na antipsihotike je, pak, potrošeno gotovo 32,8 milijuna eura.
Posebno zanimljiv nesrazmjer vidi se između količine potrošenih lijekova i njihove cijene. Bolnička potrošnja činila je samo 2,95 posto ukupne potrošnje izražene u definiranim dnevnim dozama, ali je na nju otpalo čak 52,92 posto ukupne financijske potrošnje.
To znači da je u bolničkom sustavu potrošeno nešto više od 1,028 milijardi eura, dok je izvanbolnička potrošnja iznosila oko 914,6 milijuna eura. HALMED objašnjava kako se izrazito skupi lijekovi dominantno propisuju upravo u bolnicama, dok mnogi od njih nemaju dodijeljenu definiranu dnevnu dozu.
Ukupna potrošnja lijekova u Hrvatskoj nastavlja rasti već pet godina, a HALMED je u izvješću za 2025. obradio podatke za 1.702 lijeka prema međunarodnom nezaštićenom imenu koji su se nalazili u prometu.