Zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore Vikica Krolo upozorila je da najavljeno povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja neće riješiti nagomilane probleme u sustavu. Prema njezinim riječima, ključni problem nije u visini dopunskog, nego u pogrešnom i nedovoljnom modelu financiranja zdravstva.

Hrvatski zdravstveni proračun iznosi 7,5 milijardi eura, no HZZO izdvaja tek oko 3 posto tog iznosa za preventivu i primarnu zdravstvenu zaštitu. Istovremeno, Hrvatska na zdravstvo troši oko 7,2 posto BDP-a, dok je europski prosjek 10 posto, a primjerice Njemačka ulaže više od 11 posto BDP-a.

Bolnice rade s limitima, a dugovi su posljedica sustava

Velik dio sredstava odlazi bolnicama, no one, tvrdi Krolo, rade pod strogim financijskim limitima.
„Ti limiti se potroše već nakon dvadesetak dana u mjesecu, a sljedećih sedam do deset dana bolnice stvaraju dugove – iako i dalje pružaju ustavom zajamčenu zdravstvenu zaštitu građanima“, poručila je.

HZZO na raskrižju: Godišnji ugovori ili dugoročna suradnja s privatnim zdravstvom?

Naglašava da je takav model nepravedan prema bolnicama jer ih pretvara u „gubitaše“ koje država potom sanira, umjesto da se usluge financiraju u skladu s njihovim stvarnim opsegom i troškovima.

Zbog nedostupnosti javnog sustava građani plaćaju privatno

Krolo smatra da liječnici u sustavu rade kvalitetno, ali pacijenti često teško dolaze do usluga.
„Velik dio građana zbog nedostupnosti javnog sustava poseže za privatnim zdravstvom i plaća iz vlastitog džepa“, upozorila je.

Pregled obiteljskog liječnika vrijedi 8 eura

Kao liječnica obiteljske medicine ističe da HZZO pregled u primarnoj zaštiti plaća 8 eura, što je višestruko manje od cijene privatnih pregleda, koji se kreću od 50 do 80 eura i više.

Usporedila je i sustav s onim u Austriji, gdje postoji više osiguravatelja, a svaki postupak se posebno boduje. Jedan pregled obiteljskog liječnika ondje vrijedi od 9 do 12 bodova, pri čemu je vrijednost boda oko 1,3 eura, pa se pregled plaća oko 13 eura, ovisno o osiguravatelju. Specijalistički pregledi još su skuplji, čime se postiže realnije financiranje zdravstvenih usluga.