Bakterije otporne na antibiotike sve su veći problem, a njihova je učestalost u posljednjih godinu ili dvije izrazito porasla, upozorio je u HRT-ovoj emisiji Studio 4 primarijus Saša Srića, voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb. Oko četvrtine pacijenata na njegovu odjelu trenutačno ima rezistentne bakterije, one na koje uobičajeni antibiotici ne djeluju, pa liječnici posežu za lijekovima treće ili četvrte linije. Problem se odnosi i na infekcije dišnog sustava i na uroinfekcije, odnosno infekcije mokraćnog sustava.

Drevne bakterije iz leda starog 5.000 godina otkrivaju zašto antibiotici gube snagu, ali i nude novu nadu

"Radi se o bakterijama koje reagiraju na jedan ili gotovo niti jedan antibiotik. Dovodimo se u situaciju da već u hitnim ambulantama započinjemo s antibioticima druge linije, a rezistencija na uobičajene antibiotike koje najčešće dajemo kao prvu liniju gotovo je potpuna kod hospitaliziranih pacijenata. Onda posežemo već za trećom linijom. To je nešto što je zabrinjavajuće i kratkoročno i dugoročno", upozorio je.

Antibiotik ne pomaže kod virusa

Jedan od razloga Srića vidi u pretjeranoj i nepotrebnoj uporabi antibiotika. Kod virusnih infekcija oni ne pomažu, nego se primjenjuje simptomatska terapija, ona koja ublažava tegobe.

"Ne treba odmah posezati za antibioticima. Treba napraviti nužnu laboratorijsku i radiološku obradu, urinokulturu, a kod respiratornih infekcija po potrebi analizirati iskašljaj", rekao je liječnik.

Upozorio je i na uzimanje antibiotika iz kućnih zaliha, a kolegama u obiteljskoj medicini poručio da rade vrijedan i kvalitetan posao, ali da je potrebno dodatno voditi računa o propisivanju antibiotika.

Što ako zakaže i posljednja linija

Najizloženiji su stariji i imunokompromitirani pacijenti, oni oslabljenog imunosnog sustava, te korisnici domova za starije.

"Neću reći multirezistentne, ali riječ je o rezistentnim bakterijama koje reagiraju na treću, odnosno četvrtu liniju antibiotika. To je velika brojka", istaknuo je Srića govoreći o problemima na svojem odjelu.

Liječnike najviše zabrinjava mogućnost da bakterije prestanu reagirati i na antibiotike koji su još djelotvorni.

"To je ono što nas u budućnosti najviše brine. Kod takvih pacijenata ide se s kombinacijom antibiotika. Imamo četvrtu liniju za koju vjerujemo da će djelovati, a zatim pratimo klinički tijek i procjenjujemo je li pacijent odgovorio na odgovarajući antibiotik", rekao je.

Teže bakterijske infekcije, opisao je, mogu pratiti kašalj s iskašljavanjem zelenkastog ili bjelkastog sekreta, temperatura do 39 stupnjeva, zimica i tresavica, a u težim slučajevima mogu se zakomplicirati sepsom.

*Tekst nije zamjena za medicinski savjet. Ako osjećate bilo kakve tegobe, potražite pomoć liječnika.