Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) obilježava se 18. studenog, a popraćen je tjednom unutar kojeg se podiže svjesnost o antimikrobnim lijekovima (WAAW). Kada se govori o antibioticima, najvažnije je spomenuti bakterije koje su na njih rezistentne. Što to znači? Ove bakterije nisu vidljivi patogeni kao npr. virusi koji uzrokuju gripu ili infekciju COVID-19, zato jer se rezistentne mutante razvijaju među bakterijama koje čine normalnu mikrobiotu čovjeka. One, naime samo rijetko zalutaju u niše ljudskog tijela i uzrokuju bolest.

Zanimljivo je to da je europska studija pokazala da ukupno gledajući, infekcije uzrokovane bakterijama rezistentnima na više antibiotika, predstavljaju veću opasnost za zdravlje europskih građana negoli gripa, tuberkuloza i AIDS zajedno. Poražavajuća je činjenica to što su ljudi antibiotike počeli koristiti i više nego je potrebno što je na kraju rezultiralo razvojem bakterija rezistentnih na antibiotike. Dakle, moglo bi se reći da“smo si sami krivi”.

Što jesti ako pijete antibiotike? Ove namirnice je ipak pametnije izbjegavati...

Upravo zbog toga, obilježavanje EAAD i WAAW iznimno je važno kako bi se skrenula pažnja na slabo vidljive, a životno ugrožavajuće patogene i istaknulo da je očuvanje djelotvornosti antibiotika odgovornost svih, onih koji antibiotike propisuju (liječnici), onih koji ih izdaju (ljekarnici), ali i onih koji ih konzumiraju (građani).

O ovoj smo temi razgovarali s prof. dr. sc. Arjanom Tambić Andrašević sa Zavoda za kliničku mikrobiologiju (Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević).

Što je antimikrobna rezistencija (AMR)?

“Antibiotici imaju različite načine na koje ubijaju bakterije. Ako su bakterije dugotrajno izložene antibioticima među njima će se po zakonu evolucije stvoriti mutanti koji će biti otporni na antibiotike. Ako izlaganje antibiotiku prestane, možda će te mutante prerasti prvotna osjetljiva populacija, no ako se pritisak antibiotika nastavi, velika je vjerojatnost da će rezistentni mutanti prerasti osjetljivu populaciju i postati većina. Svaki put kad netko konzumira antibiotik, tom antibiotiku nije izložen samo patogen koji se želi uništiti, nego sve bakterije u ljudskom tijelu, a njih ima oko 1014. To je prihvatljivo ako zbilja postoji bakterijski patogen koji ozbiljno ugrožava zdravlje čovjeka i tijekom jedne kure antibiotika vjerojatno mutanti neće ni nastati, a pogotovo ne zavladati”, započela je objašnjenjem dr. Tambić Andrašević.

Kad jedna bakterijska vrsta koja je neprimjetno razvila rezistenciju zaluta gdje joj nije mjesto (npr. mokraćni mjehur koji bi trebao biti sterilan) ona izazove infekciju koja se ne može liječiti uobičajenim antibioticima pa se mora liječiti rezervnim antibioticima koji su ponekad i manje učinkoviti, obično skuplji, ali isto podložni razvoju rezistencije. Postoji realna bojazan da ćemo, ako se preolako primjenjuju rezervni antibiotici, završiti s infekcijama koje se neće moći liječiti niti s jednim antibiotikom.

Freepik

Problem nastaje kada se antibiotici konzumiraju previše često. Ljudi ih ponekada uzimaju zbog blagih bolesti kakva je, na primjer, prehlada. Tada dolazi do kumulativno velikog izlaganja cijele zajednice koja onda međusobno izmijenjuje bakterije što dovodi do prevladavanja rezistentnih mutanata. Ovo pogrešno i pretjerano korištenje antibiotika uzrokovano je činjenicom da velik dio populacije ne razlikuje bakterijske i virusne infekcije pa mnogi i dalje misle da se antibiotici koriste kod grlobolje ili gripe. Znanje je ovo koje bi trebalo biti stečeno još u školskim klupama, a postoje i nastavni sadržaji koji na zabavan način obrađuju  temu. Nažalost, oni uglavnom nisu usvojeni u hrvatskim nastavnim programima.

Od sugovornice smo saznali da Europa danas računa na edukaciju mladih pa se prilagođava medijima koje koriste što se jasno ocrtava u pokušaju osvještavanja problema rezistencije putem popularne igrice Fortnite („Only Up – Beat the Bug!“ #BeatTheBug#AMR#OneHealth).

AMR je veliki problem u Hrvatskoj

Zanimalo nas je stanje u Hrvatskoj pa je dr. Tambić Andrašević pojasnila: “U Hrvatskoj je rezistencija na antibiotike već veliki problem, najviše uočljiv u bolničkim sredinama. Međutim, oko 90 posto antibiotika se potroši izvanbolnički gdje ta rezistencija nije toliko vidljiva. U rasprostranjenosti rezistentnih bakterija slični smo zemljama južne i istočne Europe, gdje je situacija puno lošija negoli u zemljama zapadne i sjeverne Europe.”

Europski dan svjesnosti o antibioticima (EAAD) i Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW) obilježavaju se u studenom upravo zato što je ovo razdoblje čestih infekcija dišnih puteva koje u 90 posto slučajeva izazivaju virusi na koje antibiotici ne djeluju. Prilično paradoksalno, infekcije dišnih puteva najčešći su razlog zašto ljudi konzumiraju antibiotike.

“Upravo se u ovo doba treba opetovano ponavljati da se ne treba svaka infekcija liječiti antibioticima, da antibiotici nisu lijekovi za snižavanje temperature ili protiv glavobolje i da ih treba uzimati samo uz recept i preporuku liječnika. Ostatke antibiotika se ne smije dijeliti drugima ili čuvati za samoliječenje, već ih treba vratiti u ljekarnu”, upozorava sugovornica.

Javne kampanje koje se provode usmjerene su na građane (potencijalne pacijente) kako bi shvatili da nekad nije moguće u prvim satima bolesti zaključiti radi li se o bakterijskoj ili virusnoj infekciji. Također, želi se osvijestiti da smjernice za liječenje čestih infekcija dišnih puteva kod većine bolesnika koji ne zadovoljavaju kriterije ozbiljno ugroženog bolesnika uključuju čekanje prije primjene antibiotika. Primjerice, kod upale uha (osim kod definiranih iznimki) dva dana, kod upale sinusa (osim kod definiranih iznimki) 10 dana i sl. Obično su kod pacijenata popularniji liječnici koji olako propisuju antibiotike, no potrebna je veća stručnost i profesionalna odgovornost za racionalno propisivanje antibiotika.

Ono što građani mogu učiniti kako bi smanjili rizik od razvoja otpornosti bakterija jest držati se pravila o sprječavanju infekcija komentira dr. Tambić Andrašević: “To je prvenstveno pranje ruku (ili utrljavanje alkohola u ruke) svakako prije jela (to uključuje i grickanje međuobroka, ne samo velike objede), prije diranja nosa, ustiju, očiju te kad se dođe kući. Ta navika će spriječiti većinu infekcija dišnog i probavnog sustava, a s manjim brojem infekcija bilo virusnih, bilo bakterijskih bit će i manja potreba za, bilo opravdanom, bilo neopravdanom uporabom antibiotika.”

Ne smije se zaboraviti niti na “respiratorni bonton” koji uključuje da osoba s infekcijom dišnih puteva drži razmak od drugih osoba u svojoj blizini (najmanje jedan do dva metra), ako kiše da to čini u rukav, a bilo bi idealno kada bi nosila zaštitnu masku ako već mora boraviti među drugim ljudima.

WHO upozorava: otpornost bakterija na antibiotike doseže zabrinjavajuće razine

Hrvatska prati rezistenciju bakterija i potrošnju antibiotika više od 25 godina

“Kroz rad Odbora pri Akademiji medicinskih znanosti Hrvatske i Referentnog centra pri Klinici za infektivne bolesti sustavno se prati rezistencija bakterija i potrošnja antibiotika. Zahvaljujući tim podacima možemo se uspoređivati s ostalim državama, prvenstveno u Europi, te znamo prepoznati gdje su nam „najslabije točke“.

Uzimajući u obzir ove podatke, ISKRA je izdala nekoliko smjernica za optimalnu uporabu antibiotika kod najčešćih bakterijskih infekcija, koje su razvijane prema AGREE metodologiji koja uključuje zasnivanje tvrdnji na dokazima, konsenzus zainteresiranih grupa te pilotiranje u praksi”, objašnjava dr. Tambić Andrašević i nastavlja: “Također su izdane kratke smjernice u „one-pager“ formatima za infekcije dišnih puteva koje su najčešća indikacija za nepotrebnu primjenu antibiotika, ali ponekad i indikacija za opravdanu primjenu antibiotika.

Plan je iskoristiti informacijske sustave za podsjećanje na racionalne izbore terapije, ali to ovisi o sveukupnoj razini informatizacije u zdravstvu koja je općenito značajno napredovala pa se nadamo da će i u ovom segmentu naći svoju primjenu.”

Europski dan svjesnosti o antibioticima prvi je put proglašen 2008. godine, a od tada do danas sve institucije koje čine ISKRA-u organiziraju centralni simpozij na tu temu u Zagrebu te provode javnu kampanju koja je do sada uključivala dijeljenje prigodnih letaka, izdane su već tri edukativne slikovnice a na temu jedne od njih organizirana je kroz nekoliko sezona i prigodna lutkarska predstava za najmlađe.