Migracije sve više mijenjaju Hrvatsku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku  2024. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselila 70 391 osoba, od čega 81,1 posto stranaca. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2 posto doselilo ih se iz Nepala, a 11,3 posto iz Bosne i Hercegovine. Mnogi se pitaju kako je regulirana zdravstvena zaštita stranaca u Hrvatskoj i kontrolira li se moguće širenje bolesti.

Zdravstvena zaštita osoba koje u Hrvatsku dolaze u statusu migranata, izbjeglica ili raseljenih osoba uređena je posebnim zakonima i pravilnicima. Na naš upit Ministarstvo zdravstva pojasnilo je tko snosi troškove liječenja te kako izgleda propisana procedura zdravstvenih pregleda prilikom njihova dolaska u zemlju.

Zdravstvena skrb pokrivena državnim proračunom

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, sredstva za zdravstvenu zaštitu osiguravaju se iz državnog proračuna za nekoliko kategorija stranaca.

To uključuje tražitelje međunarodne zaštite, strance pod privremenom zaštitom, azilante, članove njihovih obitelji (ako nemaju zdravstveno osiguranje po drugoj osnovi), stranci pod supsidijarnom zaštitom i članovi njihovih obitelji, žrtve trgovanja ljudima te maloljetnike bez pratnje ili roditeljske skrbi.

5 zdravstvenih pregleda koje muškarci ne smiju odgađati – i zašto je rana dijagnostika ključna

Pravo na pokrivanje troškova imaju i stranci koji borave u Hrvatskoj na poziv državnih tijela, kao i oni koji su oboljeli od bolesti poput kolere, kuge, virusnih hemoragijskih groznica ili trbušnog tifusa. Također, zdravstvena zaštita osigurava se i za osobe koje nezakonito borave u Hrvatskoj, a za koje je donesena odluka o povratku.

Iz Ministarstva ističu kako se sredstva za zdravstvenu zaštitu ne osiguravaju iz državnog proračuna ako osoba već ima obvezno zdravstveno osiguranje po nekoj drugoj osnovi.

Obavezni zdravstveni pregledi pri dolasku

Prilikom dolaska u Hrvatsku, migranti i tražitelji međunarodne zaštite prolaze propisane zdravstvene preglede. Prema Pravilniku o standardima zdravstvene zaštite tražitelja međunarodne zaštite i stranaca pod privremenom zaštitom, osnovni liječnički pregled mora se obaviti u prvih pet dana od dolaska u Prihvatilište.

Pregled obuhvaća otkrivanje akutnih i kroničnih zaraznih bolesti, uzimanje epidemiološke anamneze te utvrđivanje cjepnog statusa, koji se evidentira u službeni obrazac.

Nevidljiva epidemija: Usamljenost ubija više od 100 ljudi na sat

Za strance koji nezakonito borave u Hrvatskoj i za koje je donesena odluka o povratku, postupak je definiran Pravilnikom o načinu pružanja zdravstvene zaštite strancu. Oni su također dužni u prvih pet dana boravka u Prihvatnom centru obaviti liječnički pregled kojim se utvrđuje cjelokupni zdravstveni status.

Pregled obuhvaća pregled cijelog tijela i fizikalni status, a prema nalazu liječnika može se preporučiti daljnja specijalističko-konzilijarna obrada, ovisno o medicinskim indikacijama.

Što kaže policija?

U MUP-u se, naravno, pozivaju na iste zakone i pravilnike kao i u Ministarstvu zdravstva. Zanimljiv je dio u kojem iz svoje perspektive navode osnove postupanja prema strancima koji su se ilegalno našli u Hrvatskoj, a vezano uz zdravstvenu pomoć. 

Prema ovom propisu, osobama zatečenima pri nezakonitom prelasku granice ili tijekom nezakonitog boravka pruža se, po potrebi, hitna i prijeko potrebna zdravstvena zaštita u najbližoj zdravstvenoj ustanovi ili kod privatnog zdravstvenog radnika u mreži javne zdravstvene službe.

Troškove liječenja, uključujući i troškove hitnog prijevoza, osoba snosi sama — odmah ili prije otpusta iz ustanove. Ako naplata nije moguća, troškove pokriva državni proračun Republike Hrvatske, putem Ministarstva zdravstva.

Prilikom prijama u Prihvatni centar za strance, zdravstveni radnik obavlja medicinsku trijažu radi utvrđivanja mogućih akutnih zaraznih bolesti i potrebe za izolacijom. Pregled uključuje provjeru simptoma poput povišene temperature, proljeva, povraćanja, kašlja ili kožnog osipa.

Ante Srzić