Blagdansko razdoblje često donosi češća okupljanja i veću konzumaciju alkohola, no istodobno i značajno povećava rizik od ozljeda i nasilja. Prema najnovijim podacima Svjetske zdravstvene organizacije za europsku regiju, alkohol je odgovoran za jednu od tri smrti uzrokovane ozljedama i nasiljem u Europi.

Podaci WHO/Europe, temeljeni na analizi iz 2019. godine, pokazuju da je te godine gotovo 145 tisuća smrtnih slučajeva od ozljeda bilo izravno povezano s konzumacijom alkohola. Najčešći uzroci bili su samoozljeđivanje, prometne nesreće i padovi. Alkohol se pritom ističe kao psihoaktivna tvar koja više nego ijedna druga doprinosi i nenamjernim i namjernim ozljedama.

Ni čaša dnevno nije bez rizika: alkohol povećava mogućnost razvoja demencije

Stručnjaci upozoravaju da alkohol ne djeluje samo kao čimbenik ovisnosti, već i kao toksična tvar koja narušava prosuđivanje, usporava reakcije, smanjuje koordinaciju i potiče rizično ponašanje. Upravo zbog toga često stoji u pozadini ozljeda koje su u velikoj mjeri preventabilne.

Alkohol i nasilje: Veza s teškim posljedicama

WHO ističe da je alkohol jedan od najkonzistentnijih čimbenika povezanih s nasiljem i agresijom. Više od 40 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih međuljudskim nasiljem u europskoj regiji povezano je s alkoholom, dok on sudjeluje i u više od trećine svih smrti od samoozljeđivanja.

Freepik

Posebno zabrinjava činjenica da alkohol ne šteti samo osobama koje ga konzumiraju, već i onima u njihovoj blizini. Žene i djeca nerazmjerno su često pogođeni posljedicama alkoholom potaknutog nasilja, uključujući nasilje u intimnim odnosima. WHO naglašava da je štetno pijenje alkohola kod muškaraca jedan od ključnih promjenjivih rizičnih čimbenika za partnersko nasilje.

Ozempic mijenja način na koji tijelo reagira na alkohol

Adolescenti i mladi odrasli čine skupinu koja je osobito ranjiva. Iako možda ne piju češće od starijih, skloniji su epizodnom opijanju, odnosno unosu velikih količina alkohola u kratkom vremenu. Takav obrazac značajno povećava rizik od prometnih nesreća, utapanja, padova, ali i samoozljeđivanja. Uz neposredne ozljede, alkohol kod mladih može negativno utjecati na razvoj mozga, pamćenje i donošenje odluka, povećavajući rizik od dugoročnih mentalnih poteškoća i razvoja poremećaja povezanih s alkoholom.

Velike razlike unutar Europe. Što se preporučuje?

Iako je u posljednja dva desetljeća ostvaren određeni napredak, europska regija i dalje pokazuje izražene nejednakosti. Stope smrtnosti povezane s alkoholom znatno su više u istočnoj Europi, gdje u pojedinim zemljama više od polovice svih smrtnih slučajeva od ozljeda ima vezu s alkoholom. U zapadnoj i južnoj Europi taj udio često iznosi manje od 20 posto. Ove razlike odražavaju različite obrasce pijenja, učestalost opijanja te snagu i dosljednost politika kontrole alkohola, uključujući cijene, dostupnost i pristup liječenju.

Freepik

WHO preporučuje niz mjera koje imaju snažan i dokazan učinak u smanjenju štetnih posljedica alkohola. Među njima su povećanje poreza i cijena alkohola, ograničavanje dostupnosti, zabrana ili stroga regulacija oglašavanja, osobito na digitalnim platformama, jača kontrola vožnje pod utjecajem alkohola te rano prepoznavanje rizičnog pijenja u zdravstvenom sustavu. Prema procjenama WHO-a, ove mjere mogle bi spriječiti desetke tisuća prijevremenih smrti godišnje i znatno smanjiti teret alkoholom uzrokovanih ozljeda.

Nutricionistica otkriva kako uživati u blagdanskoj hrani bez gomilanja kilograma

Uoči blagdana stručnjaci podsjećaju da i male promjene, poput umjerenijeg pijenja, poznavanja vlastitih granica i izbjegavanja vožnje nakon konzumacije alkohola, mogu značajno smanjiti rizik od nesreća i nasilja. Sigurno slavlje ne štiti samo pojedince, već i njihove obitelji i širu zajednicu.