Za vrijeme blagdana, hrana je jedna od stvari o kojoj se najviše razmišlja, možda i pretjerano pa nerijetko dolazi do toga da jedemo i kada nismo gladni. Za Božić i Novu godinu u većini se domova služi pregršt jela u, moglo bi se reći, gotovo neograničenim količinama. Ovo nije vrijeme kada se misli na liniju i zdravlje jer većina kaže „ma sve je u redu, ovo je samo nekoliko dana u godini, mogu si dopustiti malo masniju hranu“. Problem nastaje jer taj stav zapravo nije pametna odluka koliko god vam se činilo da se radi o „samo nekoliko dana“ ili „samo nekoliko teških obroka“.

Kada se govori o tradicionalnoj hrani koja se služi na blagdanskim proslavama, ona varira ovisno o regiji u kojoj živite, međutim, neka se jela nalaze na gotovo svim stolovima; francuska salata, odojak, pašticada, fritule, bakalar i različiti kolači. Istina je da je utjecaj prehrane na zdravlje čovjekova organizma kumulativan i dugoročan što znači da je važno što i koliko jedemo u duljem periodu.

Masna hrana i zdravlje: 7 negativnih posljedica koje želite znati

Za više korisnih informacija o blagdanskoj prehrani, tome zašto ljudi tako često pretjeruju s masnom hranom u vrijeme Božića i kako najlakše spriječiti prejedanje, obratili smo se nutricionistici Đurđici Mijanović.

Foto: Privatna arhiva Đurđice Mijanović

„Problem nastaje ako se blagdanska hrana, koja je visokokalorična jede u prekomjernim količinama tijekom dužeg perioda i nikad ne izbalansira s periodom manjeg unosa hrane i/ili većom aktivnošću. Zato se većina ljudi najviše udeblja u tom periodu, nikad ne izgubi nakupljene kilograme i kroz godine taj učinak i višak masnog tkiva postane itekako značajan“, objašnjava glavni problem blagdanskog prejedanja nutricionistica.

Prejedanje može znatno negativno utjecati na zdravlje osoba koje boluju od kroničnih stanja pa je za njih važno da dodatno pripaze u vrijeme blagdana. Iako je riječ o razdoblju veselja i blagostanja na tanjurima, potrebno je ne opustiti se i dalje nastaviti pratiti smjernice o zdravoj prehrani koju prate i inače. Nije problem ako se pojede i nešto s blagdanskog stola jer jedan obrok neće napraviti razliku sve dok se ne pretvori u dva tjedna nekontroliranog prejedanja i pretjerivanja.

Cilj nije odricanje, već umjerenost

Đurđica Mijanović priča da ne vjeruje u postojanje „zdrave“ i „nezdrave“ hrane niti smatra da je potrebno stalno modificirati sastojke kako bi se tradicionalna jela prilagodila i bila zdravija. „Trebamo naučiti kontrolirati količine i uživati u manjim porcijama bez prejedanja i neumjerenosti. To je ono što je dugoročno zdravije, održivije i donosi više benefita. "Zdrava”, “fit” ni “proteinska” verzija obroka neće zadovoljiti želju za određenim okusima, niti je ista zdravija. Sastojci od kojih se rade zdravi kolači, ako nutritivno bogati, često su jednako ako ne i više kalorični od sastojaka koje koristimo za izradu “normalnih” obroka. Dodatno, što si više branimo određenu vrstu hrane, to se naša žudnja za njom povećava“, kaže.

Freepik

Mnogi ljudi čine grešku kada misle da u hrani s nutritivno bogatim sastojcima mogu uživati neograničeno i bez imalo pažnje na količinu pojedenog. Upravo u tim trenutcima još lakše dolazi do prejedanja. Unosi se puno više kalorija i nerijetko premašuje ukupni preporučeni dnevni kalorijski unos. Radi se o tome da je zapravo cilj koji si svatko od nas treba postaviti taj da svoju želju naučimo zadovoljiti s jednim ili dva kolača, umjesto s cijelim pladnjem. Važno je jesti sve, ali umjereno i naučiti stati na vrijeme. Odricanje i različite zdrave zamjene ponekada djeluju kontraproduktivno pa se nakon prvotnog pokušaja discipline vraćamo onoj izvornoj hrani koja nam se jela, ali u mnogo većim količinama nego je to zdravo.

Pet jela koja olakšavaju probavu

Nutricionistica Mijanović naglasila je da je potrebno jesti polako, svjesno žvakati zalogaje i jesti do 80 posto sitosti. Ovo je idealan način na koji možete bez problema kontrolirati unos kalorijski jače hrane i uživati u svakom zalogaju bez pretjerivanja: „Neka vam uvijek barem pola tanjura čini povrće. Poželjno bi bilo pojesti tanjur juhe ili popiti čašu vode prije obroka kako biste malo napunili želudac i tako posljedično pojeli manje. Na taj ćete način prije osjetiti sitost.”

Foto: Privatna arhiva Đurđice Mijanović

Također, bitno je jesti hranu s dovoljno vlakana kako bi se olakšala probava. Netopiva vlakna koja možete pronaći u voću, sjemenkama, povrću i integralnim žitaricama u dovoljnoj količini pomažu da se hrana kraće zadržava u probavnom sustavu. Topivi oblik vlakana, s druge strane, apsorbira šećer i kolesterol iz krvi i na taj način ubrzava njihovo izlučivanje.  “Optimalno bi bilo jesti barem 300 grama povrća dnevno i 150 grama voća. Osim toga, unositi dovoljno tekućine, barem 1,5 L dnevno i kretati se, kako bi se potaknula probava i potrošio dio viška unesene energije”, savjetuje nutricionistica.

Nutritivna “težina” adventskih jela

Francuska salata, odojak, kolači i slična masna jela koja se najčešće pripremaju u blagdansko vrijeme imaju dosta kalorija, ali prosječne kalorijske vrijednosti ovise o sastojcima koji se koriste i receptu po kojem je određeno jelo napravljeno.

Ipak, okvirne vrijednosti su sljedeće:

• Francuska salata (100g): 300 kalorija
• Odojak (100g): 300 kalorija
• Kolač (100g): 300 do 400 kalorija
• Torta (100g): 400 do 450 kalorija

„Kalorijsku vrijednost najviše podižu masti kao što su ulje, maslac, margarin, orašasti plodovi, tamna čokolada, kakao jer imaju najveću kalorijsku vrijednost (9kcal/g, za razliku od ugljikohidrata i proteina koji imaju 4kcal/g)“, objašnjava Đurđica Mijanović kalorijske vrijednosti.

Advent u gradu

Osim hrane koja se priprema kod kuće, „kalorijske bombe“ kojih nismo svjesni posebno je lako pronaći na Adventu u gradu. Neovisno o tome gdje živite, već se dugo u svakom gradu za vrijeme blagdana mogu pronaći kućice s različitim jelima i pićima. Izlazak na Advent u grad možda je i najriskantnije mjesto kada su u pitanju nepotreban kalorijski unos i prejedanje. Jednom kada se nađete u dobrom društvu okruženi cikom, vikom, veselom glazbom i ljudima u dobrom raspoloženju teško je razmišljati o tome jeste li zbilja gladni ili vas samo mame okolni mirisi. Ovo su trenutci kada je razmišljanje o kalorijama potisnuto u najdalje kutove mozga pa malo tko zbilja razmišlja što zapravo unosi u organizam.

Freepik

Također, kalorijsku vrijednost namirnica  i jela koje jedemo na Adventu u gradu nemoguće je procijeniti jer ne možemo znati koja je količina korištenih sastojaka u porcijama. Činjenica je jedino to da se radi o jako kaloričnim obrocima u rangu od 700 do preko 1000 kalorija, kako nam objašnjava nutricionistica Mijanović: „Ponuda hrane na adventu je raznolika i svatko može pronaći nešto za sebe. Npr. fritule bez dodataka nisu jedna od najkaloričnijih adventskih slastica, ali kad im dodamo puno preljeva kao što je nutella, čokolada, preljev od pistacije i sl. tu dolazimo do zavidnog broja kalorija. U tom slučaju se jedna porcija može usporediti s jednim klasičnim desertom kao što je komad torte. Ipak, čini mi se da je na Zagrebačkom adventu prevelik fokus na hrani, koja koliko god ima svoju socijalnu komponentu, ne bi trebala biti glavni dio blagdana. Bilo bi puno bolje kad bi se fokusirali na druženje, drage ljude, pjesmu, ples i atmosferu.”

Dodala je i da hrana na štandovima može biti sigurna, ali da je potrebno obratiti pažnju na to koliko je štand čist, kako osoblje priprema hranu (koriste li hvataljke i rukavice), odvaja li se sirova i gotova hrana, posebno meso te koriste li se različite površine za pripremu jedne i druge. “Neugodan miris, kaos ili sumnjiv izgled su dovoljan razlog da se taj štand preskoči”, rekla je.

Što više ultraprerađene hrane jedemo, to je veći rizik od prerane smrti!

Veličina porcija ostaje najveći problem kada je u pitanju prejedanje u blagdanskom razdoblju. Sami sastojci, ma kakvi god oni bili, zapravo nikada nisu problem ako se s bilo čime ne pretjeruje. Za ovo je doba godine karakteristično da se s hranom pretjeruje iako je to nešto što bi trebalo izbjegavati jer ionako već dugo živimo u vremenu iznimno lako dostupne procesuirane hrane i dodatan period uživanja u neograničenim količinama hrane uistinu nikome nije potreban.