Najnovije istraživanje objavljeno u uglednom časopisu BMJ Evidence-Based Medicine pokazuje da konzumacija alkohola – čak i u manjim količinama – povećava rizik od demencije, bez dokaza da blago ili umjereno pijenje ima zaštitni učinak na mozak.

Znanstvenici su do ovih zaključaka došli kombinacijom velikih populacijskih studija i genetskih analiza provedenih na stotinama tisuća sudionika u Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji prenosi news-medical.net

Alkohol i mozak: stara rasprava, novi dokazi

Demencija pogađa jednu osobu svake tri sekunde negdje u svijetu, a s njom se mijenjaju pamćenje, raspoloženje, samostalnost i svakodnevne funkcije.

Godinama se vodi rasprava o ulozi alkohola: dok su neke ranije studije sugerirale da umjerena konzumacija može štititi mozak, druge su jasno pokazale da prekomjerno pijenje šteti.

No, istraživači upozoravaju da su ti "zaštitni učinci" vjerojatno posljedica pogrešnog tumačenja podataka. Naime, osobe s početnim znakovima kognitivnog propadanja često spontano piju manje, što stvara dojam da oni koji piju „umjereno“ imaju zdraviji mozak - iako je uzrok zapravo obrnuti.

Kako bi razjasnili uzročno-posljedičnu vezu, znanstvenici su koristili genetske metode (Mendelovu randomizaciju), koje omogućuju razlikovanje korelacije od stvarne biološke uzročnosti.

WHO žestoko napao duhanske i alkoholne divove

U istraživanju su analizirani podaci dviju velikih populacijskih baza:Million Veteran Program (MVP) iz SAD-a i UK Biobank (UKB) iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Uključeno je više od 559.000 odraslih osoba prosječne dobi između 56 i 72 godine. Praćeni su tijekom 4 do 12 godina, a u tom razdoblju zabilježeno je više od 14.500 slučajeva demencije.

Podaci o konzumaciji alkohola prikupljeni su putem upitnika (broj pića tjedno – drinks per week) i medicinskih zapisa o poremećaju uzimanja alkohola (AUD). Sudionici su bili razvrstani prema genetici, životnim navikama i sociodemografskim čimbenicima poput dobi, spola, obrazovanja, pušenja i tjelesne mase.

Što su pokazali rezultati?

U klasičnim (promatračkim) analizama pojavio se poznati U-oblik: najveći rizik od demencije imali su nepijenje i prekomjerno pijenje, dok su umjereni konzumenti naizgled bili „zaštićeni“.

Međutim, praćenjem istih osoba kroz vrijeme znanstvenici su otkrili da oni koji su razvili demenciju često ranije spontano smanjuju konzumaciju alkohola - što objašnjava zašto umjereno pijenje u kasnijim godinama može izgledati „zdravije“.

Kada su istraživači uključili genetske podatke, slika se potpuno promijenila.
Rezultati Mendelove randomizacije pokazali su ravnomjerno povećanje rizika s porastom količine konzumiranog alkohola - bez ikakvog zaštitnog učinka pri niskim razinama unosa.

Primjerice:

• genetska predispozicija za samo jedan standardni porast količine alkohola povezana je s 15% većim rizikom od demencije,
• a genetska sklonost poremećaju uzimanja alkohola (AUD) s 16% većim rizikom.

Drugim riječima, rizik raste kontinuirano - od povremenog pijenja do kroničnog, bez „sigurne granice“.

Bez sigurnog praga

Analize su jasno pokazale da nema razine konzumacije alkohola koja bi bila bez rizika za mozak.

Čak i „blago“ pijenje, ako traje godinama, može povećati vjerojatnost nastanka demencije. Autori naglašavaju da su prethodne tvrdnje o zaštitnom učinku umjerene konzumacije vjerojatno posljedica obrnutog uzroka (reverse causation) i ostatne konfuzije - a ne stvarnog biološkog učinka.

Dr. Kust: "Kao onkolog znam koliki je rizik od raka - zato sam usvojio ovih pet zdravih navika"

Što ovi rezultati znače?

Za pojedince i obitelji, ovo istraživanje mijenja percepciju o „sigurnom“ pijenju alkohola.
Za liječnike i javnozdravstvene stručnjake, rezultati sugeriraju da bi smanjenje učestalosti poremećaja uzimanja alkohola (AUD) moglo znatno smanjiti budući broj slučajeva demencije - čak do 16% manje oboljelih ako bi se prevalencija AUD-a prepolovila.

Znanstvenici stoga pozivaju na jasne i dosljedne javnozdravstvene poruke: alkohol, u bilo kojoj količini, povećava rizik za mozak, a s obzirom na starenje populacije, to postaje sve važnije pitanje za zdravstvene sustave.

Novo genetsko istraživanje objavljeno u BMJ Evidence-Based Medicine jasno pokazuje da alkohol povećava rizik od demencije bez obzira na količinu, te da tzv. „umjerena konzumacija“ ne donosi zaštitu mozgu.

Najsigurniji izbor za dugoročno zdravlje mozga je - izbjegavanje alkohola ili njegovo maksimalno ograničavanje.

A.A.