Hrvatski zdravstveni sustav posljednjih se godina sve više suočava s problemom odlaska liječnika iz manjih bolnica prema većim kliničkim centrima. Ravnatelji općih bolnica upozoravaju kako problem više nije samo nedostatak liječnika, nego njihova neravnomjerna raspoređenost, zbog koje pojedine ustanove ostaju bez ključnog kadra.

Posebno je teško manjim bolnicama koje ulažu godine i značajna sredstva u školovanje specijalizanata, a dio njih odlazi odmah nakon završetka specijalizacije. Takva situacija dodatno je izražena nakon ukidanja ugovora koji su liječnike ranije obvezivali na vraćanje velikih novčanih iznosa ako bi nakon specijalizacije otišli raditi u drugu ustanovu.

Ravnateljica Opće bolnice Gospić Sandra Čubelić upozorila je kako odlazak jednog specijalista može ozbiljno poremetiti organizaciju rada bolnice, piše Ljerka Bratonja Martinović za Novi List. 

Bez anesteziologa, radiologa i internista dio zdravstvenih usluga više ne može normalno funkcionirati 

Objasnila je da bolnice unaprijed planiraju kadar, operacijske sale, opremu i organizaciju rada, a kada liječnik ode odmah nakon specijalizacije, potrebno je primiti novog specijalizanta koji će se školovati još nekoliko godina, dok bolnici liječnik treba odmah.

Posebno su pogođene struke poput anesteziologije, radiologije i pedijatrije. Kada bolnica ostane bez takvih liječnika, dio zdravstvenih usluga više se ne može normalno pružati pa se pacijenti upućuju u veće centre, što dodatno povećava liste čekanja.

Liječnici u Hrvatskoj su preopterećeni: dr. Prošev o problemima s kojima se susreću

Iz Opće bolnice Sisak u posljednje vrijeme otišlo je 25 specijalista, većinom internista, a ravnatelj bolnice Igor Vrga ističe kako liječnici često odlaze u zagrebačke kliničke centre zbog osjećaja veće sigurnosti i manjih opterećenja.

Sve veći rast troškova angažmana vanjskih liječnika

Prema njegovim riječima, liječnici u manjim bolnicama imaju velik broj dežurstava i veći rizik od profesionalnog sagorijevanja zbog manjka kadra. Kada dio liječnika ode, preostali zaposlenici postaju dodatno opterećeni, što zatim potiče nova napuštanja sustava.

Ravnatelji upozoravaju i na rast troškova angažiranja vanjskih liječnika. Kako navode, cijena jednog dežurstva vanjskog liječnika u godinu dana porasla je s oko 500 na čak 1.000 eura, a postoji bojazan da bi mogla dodatno rasti. Takva situacija izaziva nezadovoljstvo među stalno zaposlenim liječnicima koji za isto dežurstvo dobivaju znatno manje naknade. Ipak, pojedine bolnice ističu da bez vanjskih liječnika više ne bi mogle održavati redovan rad određenih odjela i hitnih službi.

Mladi liječnici ne bježe masovno u inozemstvo, ali cijenu imaju

Kao jedno od mogućih rješenja ravnatelji predlažu nacionalno planiranje specijalizacija i jasnije upravljanje liječničkim kadrom na razini države. Smatraju da je potrebno pronaći model koji bi istovremeno štitio javni interes, ulaganja bolnica u edukaciju liječnika i dostupnost zdravstvene skrbi građanima.

Iz Ministarstva zdravstva poručuju kako je model nacionalnih specijalizacija u pripremi, ali naglašavaju da će se pritom voditi računa i o organizaciji rada pojedinih bolnica te učinkovitosti njihovih sustava.